Iako se hrvatsko zdravstvo uglavnom bazira na javnoj usluzi, to je sektor u kojem djeluje i veliki broj poduzetnika sa značajnim brojem zaposlenih i prihodom koji se kreće na razini od 3,5 milijardi kuna godišnje. Prema podacima Financijske agencije koja je povodom jučerašnjeg Međunarodnog dana zdravlja objavila statističke pokazatelje toga sektora kroz razdoblje od pet godina, trenutačno imamo gotovo 1500 poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite, a što je rast od 24% u odnosu na 2016. kada je poslovalo 1198 tvrtki.

Više zaposlenih

Kako je rastao broj poduzetnika, tako je rastao i broj zaposlenih kojih je u 2020. bilo 9194 i što je bilo 26% više nego 2016. kada se bilježi 7297 radnika. Istodobno se bilježe značajne investicije u medicinsku tehnologiju i ICT. Najveće prihode među ovim poduzetnicima u 2020., u iznosu od 127,9 milijuna kuna, ostvarila je Magdalena, klinika za kardiologiju i kardiovaskularnu kirurgiju iz Krapinskih Toplica. Ova tvrtka je imala 225 zaposlenih i dobit od 4,84 milijuna kuna. Slijedi Poliklinika Medikol sa 111,6 milijuna kuna dobiti i 17,8 milijuna dobiti, što je ostvareno sa 183 zaposlenih. Na tom nivou su i Specijalna bolnica Agram te Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu da se hrvatski zdravstveni sustav pokazao vrlo otporan i prilagodljiv sa svojim sustavom, organizacijom i vrijednim liječnicima i medicinskim sestrama u ovoj pandemiji.

Brzo se prilagodili

Željko Rotim, predsjednik HUP – Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu naglašava da su se nakon prvog šoka na početku pandemije privatne zdravstvene ustanove brzo prilagodile situaciji.

“Pandemija je uvelike promijenila rad liječnika. Taj rad je bio potpuno drugačiji i puno zahtjevniji nego ono što je inače uobičajeni rad zdravstvenih ustanova. Pružatelji usluga u zdravstvu okupljeni pri HUP-u odmah su na početku pandemije obratili Ministarstvu zdravstva dajući sve svoje kadrovske i prostorne kapacitete na raspolaganje. Predložili smo aktivnije učešće privatnih zdravstvenih ustanova kao i jaču suradnju javnih i privatnih ustanova kako bi se našim pacijentima omogućila bolja dostupnost i bolja zdravstvena usluga”, navodi Rotim. U HUP-u smatraju da je privatnu inicijativu u zdravstvu potrebno uvažavati kao partnere, što dovodi do racionalizacije i smanjuje nepotrebno ulaganje države u nešto u što je privatni sektor već uložio te povećanja kvalitete zdravstvene zaštite i prostorne dostupnosti zdravstvenih usluga, kao i smanjenje liste čekanja i tako se postižu znatne uštede za državu i korist za pacijenta. “Nepopravljivi sam optimist da nam je budućnost dobra, osobito ako se najavljenom reformom koja je već započela, uspostavi i omogući na, transparentan način, lakša i bolja suradnja i privatnih zdravstvenih ustanova u javnozdravstvenom sustavu, zbog bolje dostupnosti i kvalitete zdravstva u Hrvatskoj”, zaključuje Rotim.