Raspodjelu novih članova obveznih mirovinskih fondova trebalo bi dodatno liberalizirati, smatraju ekonomski analitičari. No takva će rješenja još pričekati, s obzirom da je zadnja promjena učinjena prije tri godine, iščitava se iz stava regulatora.

U analizi Udruge poreznih obveznika Lipa koju potpisuje ekonomski analitičar Ivica Brkljača stoji kako je mirovinski sustav u Hrvatskoj načelno dobro postavljen, a dokidanje drugog stupa imalo bi negativne posljedice na konkurentnost zemlje

Moguća unapređenja
Radi poboljšanja sustava Brkljača smatra da bi se mirovinski sustav mogao unaprijediti kroz više konkurencije između društava za upravljanje obaveznim mirovinskim fondovima (OMF) te jačanje veze između njihovih ostvarenih prinosa OMF-ova i mehanizma dodjeljivanja novih članova.

Dodjela novih članova obveznih mirovinskih fondova jedna je od žalosnih činjenica koje ukazuju na vrlo nisku razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj, posebno među mladima.

Naime, dva puna desetljeća od početka rada obveznih mirovinskih fondova glavnina novih članova i dalje samostalno ne odabire fond u kojem će štedjeti za mirovinu, već to za njih, po sili zakona nakon isteka jednomjesečnog roka, čini Registar osiguranika (Regos).

U veljači je od 4517 novih članova njih 4360 (96,5 posto) automatizmom rasporedio Regos, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ivica Brkljača za Poslovni je dnevnik kazao kako smatra da se ne osjeća dovoljno kako između društava za upravljanje mirovinskim fondovima ima konkurencije.

“Stoga bi bilo dobro da se osnuje još jedno društvo za upravljanje, makar i u državnom vlasništvu”, tvrdi Brkljača. U Hanfi kažu kako, uvažajući analitička promišljanja kako potaknuti rast mirovinske štednje, ostvareni prinosi mirovinskih fondova već se sada uzimaju u obzir i da se raspoređivanje više ne provodi s obzirom na veličinu fondova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naime, način rasporeda mijenjan je kroz zakonske izmjene u posljednjih 8 godina u dva navrata. Od 2014. do 2019. godine svakom je mirovinskom društvu bio dodjeljivan jednak broj novih (neodlučnih) članova, pojašnjavaju iz regulatora.

Najboljemu ide 40 posto
“S izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima od 2019. došlo je do dodatne promjene s ciljem poticanja konkurencije među mirovinskim društvima, odnosno nagrađivanja društava čiji je fond ostvario najveći prinos.

Sukladno tome, svaki fond dobije po petinu neraspoređenih članova, a ostatak (posljednja petina članova) se raspoređuje onom mirovinskom fondu koje je u protekloj godini ostvarilo najveći prinos prilagođen rizikom. Navedenim promjenama dvije petine svih članova (ili 40 posto) odlazi u fond s najboljim prinosom”, kažu u Hanfi.

Ivica Brkljača smatra pozitivnim tu promjenu iz 2019. godine. “Sada ipak društvo koje je ostvarilo najveći prinos u zadnje tri godine, prilagođen riziku za određenu kategoriju fonda, dobiva najveći broj novih članova u sljedećoj godini.

To je puno ispravniji i logičniji način raspoređivanja novih neopredijeljenih članova u odnosno na donedavni proporcionalni ključ prema veličini imovine fonda, modela koji nije bio uopće poticajan za konkurenciju među društvima za upravljanje”, zaključuje Brkljača.

Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) ističu da su pomaci u samostalnom biranju mirovinskog društva, kao i kategorije fonda vidljivi, no još uvijek premali.

“Nužnost je jačati aktivnosti na unapređenju financijske pismenosti, poticati građane da samostalno biraju mirovinski fond te ih, u kontinuitetu, podsjećati na potrebu aktivnog praćenja stanja na vlastitom računu u fondu”, kažu iz UMFO-a.