Srednjoškolci se mogu “pohvaliti” vrlo niskom razinom financijske pismenosti, zaključak je ankete koju je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) provela među 700 učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske.

S obzirom na obrazovni program 28 posto anketiranih pohađa gimnaziju, 52 posto ekonomsku srednju školu, a 20 posto njih strukovnu školu. Istraživanje provedeno povodom Tjedna novca pokazalo se da je financijsko ponašanje učenika (58 posto) najbolje ocijenjeno, a najniže je ocijenjeno financijsko znanje (43 posto). Istodobno, 46 % učenika pokazalo je pozitivan odnos prema novcu.

Zamjetne razlike
Kako pojašnjavaju u Hanfi, financijsko znanje odnosi se na osnovne financijske pojmove i koncepte, financijsko ponašanje promatra radnje i ponašanja koje oblikuju financijsku dobrobit i otpornost građana, dok odnos prema novcu podrazumijeva način na koji građani doživljavaju novac.

Prema rezultatima istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) iz 2019. mladi u dobi od 18 do 29 godina pokazali su najnižu razinu financijske pismenosti, a niska razina financijske pismenosti srednjoškolaca potvrđena je i Hanfinom anketom.

Uspoređujući te rezultate s rezultatima istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj (mladi u dobi od 18 do 29 godina) koje je proveo OECD iz 2019. utvrđene su zamjetne razlike. Prema rezultatima OECD-a, najviša je razina financijskog znanja (58 %), a najniža odnosa prema novcu (52 %), međutim i financijsko ponašanje bilo je nisko ocijenjeno (53 %).

Pritom je potrebno napomenuti kako se pitanja u anketi koju je provela Hanfa ponešto razlikuju od pitanja u anketi OECD-a. Analiza odgovora pokazala je da su učenici srednje ekonomske škole bolje upoznati s pojmom financijske pismenosti, dok su učenici strukovne škole najmanje zainteresirani za povećanje svoje financijske pismenosti u odnosu na ostale učenike.

U ispitivanju Hanfe učenici su najlošije rezultate pokazali u financijskom znanju, pa tako samo 28 posto učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu, dok samo četvrtina učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna.

Pritom su učenici srednje ekonomske škole, a što je i očekivano, pokazali veću razinu znanja, naročito kod pitanja koja se odnose na mirovinski sustav, dok su učenici gimnazije pokazali najmanju razinu financijskih znanja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Važno je istaknuti kako se kod oba navedena pitanja, bez obzira na vrstu programa obrazovanja, više od polovice učenika izjasnilo da ne zna odgovor na ta dva pitanja.

Većina ‘važe’ kupnju
Najveću razinu odgovornog financijskog ponašanja učenici su pokazali u odnosu prema kupnji, gdje njih 69 posto prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu. Iako ne prate redovno svoje troškove i troše izvan svog budžeta, prema samoj odluci o kupovini odnose se odgovorno pa većina učenika zna na što troši svoj novac, dok njih 20 posto nije sigurno na što im novac odlazi.

Učenici se uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s financijama (51 %), dok se samo njih 10 posto o navedenim temama informira nekoliko puta tjedno i to pretežito učenici srednje ekonomske škole.

Čak polovica učenika smatra kako novac služi da bi se trošio, dok njih 65 posto namjerava odvojiti određeni dio svojeg dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, iako je financijsko znanje učenika najslabije upravo u pogledu mirovinske štednje.

“Istraživanje je pokazalo nužnost nastavka provođenja edukativnih aktivnosti prema učenicima svih srednjih škola, a ne samo u programima ekonomskog smjera”, ocjenjuje financijski regulator.