Neizvjesnosti oko sudbine Sberbanka je kraj: u ekspresno odrađenoj sanaciji kupila ju Hrvatska poštanska banka i nastavlja normalno poslovanje pod imenom Nova hrvatska banka.

Transakcija je vrijedna 71 milijun kuna, a trebali bi biti isplaćeni bivšem ruskom vlasniku. U okolnostima međunarodnih sankcija novac će do daljnjega ležati na računu Jedinstvenog sanacijskog odbora. Nakon uvođenja eura banka će biti pripojena matičnom HPB-u.

Odluka o preuzimanju objavljena je u utorak kasno navečer, sat prije isteka moratorija. Premijer ju je u srijedu ujutro objasnio razmjerima potencijalne štete koju je guverner Boris Vujčić za slučaj likvidacije procijenio na osam milijardi kuna.

“Likvidacija bi financijski imala negativne reperkusije i za štediše i za banku i za naš financijski sustav jer bi agencija za osiguranje depozita morala isplatiti 3,9 milijardi kuna.

Stoga smo od četvrtka radili maksimalne napore i koordinirali aktivnosti s Jedinstvenim sanacijskim odborom da se dogodi ovo što smo objavili jučer. HPB je bio spreman uskočiti i preuzeti Sberbanku”, rekao je Plenković.

‘Svi mogu biti mirni’
Za razliku od prethodnih sanacija, ovu je izazvao školski primjer panične navale štediša. Vujčić je naglasio da je to bila uspješna banka, s adekvatnošću kapitala od gotovo 20%. Prošlu godinu završila je s 33,5 milijuna kuna dobiti i oko 11 milijardi kuna imovine, odnosno 2,2 posto tržišnog udjela.

“Spajanjem s HPB-om imamo jednu vrlo dobru, jako kapitaliziranu, likvidnu, efikasnu banku i svi mogu biti mirni. Depoziti su sada sigurni, kako građana tako i korporativnog sektora”, umiruje guverner. U nekom trenutku nakon uvođenja eura slijedi spajanje s HPB-om”, kazao je guverner.

Premijer Andrej Plenković, ministar Zdravko Marić i i guverner HNB Boris Vujčić/R. Anić/PIXSELL

Iz igre je ispala srpska AIK banka koja je u studenom potpisala ugovor o kupnji, no prema guverneru, u izvanrednim okolnostima nije bilo mogućnosti da se licenciranje završi brzo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rekao da je AIK banci “sve jasno” te da ne očekuje nikakve probleme. Doznajemo neslužbeno da je srpski investitor ima problema sa zelenim svjetlom da je ‘fit and proper’.

Ulaskom pod kišobran HPB-a jača se portfelj što je dobar zalog za budućnost državne banke, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

“Aktualna uprava HPB-a je od većinskog vlasnika – države dobila jasan naputak da unutar postojeće kapitalne strukture pronađe određene rezerve, kako bi ojačala tu strukturu, te da bude spremna za tržišne iskorake. I to je uspješno napravljeno”, kazao je Marić.

Spašena banka otvorila je poslovnice za sve klijente u srijedu u podne i nastavila poslovanje. “Klijenti mogu normalno koristiti sve financijske usluge, bez ograničenja.

Prve reakcije su iznimno dobre, klijenti su odahnuli što je sve riješeno u najkraćem roku”, poručio je novi vlasnik. Kupnjom Sberbanke HPB postaje šesta po veličini sa 7,7% tržišnog udjela, a izgledno je da sinergijski efekti budu i veći.

Izbor vlasnika kao diskrecijsko pravo
“Otvaranje postupka sanacije je izvanredna mjera koja je banku udaljila od reputacijski upitnog vlasnika. U tom trenu prestaju sva dotadašnja pravila tržišne utakmice jer je to krizna situacija.

Prodaja označava formalni kraj sanancije, no do integracije s HPB-om banku vodi sanacijska uprava. Izbor novog vlasnika je diskrecijsko pravo Jedinstvenog sanacijskog odbora”, pojašnjava direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marija Hrebac.

Raspletom prvi mogu odahnuti štediše, i to svi. Od 8,2 milijarde kuna depozita osigurano je bilo 3,8, što se odnosi na osigurane depoziti fizičkih i pravnih osoba kojima bi se u slučaju likvidacije isplatilo najviše 100.000 eura (iznimno 130 tisuća).

Istovremeno, nepovratno bi izgubljeno bilo oko 4,4 milijarde kuna depozita. Iako je u Fondu osiguranja depozita trenutno 5,6 milijardi kuna, više nego dostatno za namirivanje štediša, fond bi se većim dijelom ispraznio. Budući da ga pune banke, a ne proračun, ostali bi kreditori bili prisiljeni na dodatna izdvajanja u uvjetima već povećane neizvjesnosti.

Nervoza izazvana ratom u Ukrajini, podsjetimo, nije stala samo na Sberbanku iz kojeg je u dva dana spuštanja rampe moratorija povučeno 200 milijuna eura, već se osjeti i šire. Prošli petak banke suprvi put od svibnja 2020. posegnule za 260 milijuna kuna dodatne likvidnosti kod središnje banke da ‘podebljaju’ rezerve.

To su samo neposredne štete, dok bi one posredne bile teško mjerljive kroz udar na poduzeća i poljuljano povjerenje koje bi uzdrmalo sve banke u Hrvatskoj.