Rastuća inflacija te golemo poskupljenje električne energije primjetno tope potporu turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu čak i među dosadašnjim glasačima.

Kako navodi Financial Times, stopa inflacije koja je prošloga mjeseca dosegnula 49 posto sve više nagriza standard turskih građana.

“Neodlučna sam, kao i većina ljudi”, ističe krojačica koja se predstavila kao Melike jer pravo ime ne želi otkriti kako njezin suprug radi u državnoj službi. Ona posjeduje mali krojački obrt u Ankari, a računi za struju su se udvostručili, sa 200 na 500 turskih lira (35 dolara).

“Glavni je razlog gospodarstvo. Kada je došla na vlast, vladajuća stranka učinila je čuda. No, sada su počeli problemi”, kaže Meleke. Predsjednika Erdogana očekuju izbori u ljeto iduće godine, a nakon dva desetljeća na vlasti suočava se s prvim ozbiljnim gnjevom birača zbog skoka cijene energije, hrane i ostalih osnovnih potrepština.

Troškovi života skočili su nakon što je turski čelnik, dugogodišnji protivnik visokih kamatnih stopa, naložio središnjoj banci prošle godine da sreže troškove zaduživanja, unatoč rastućoj inflaciji.

Taj je potez doveo do potonuća vrijednosti lire koja je prema dolaru oslabila za 44 posto. Zbog pada vrijednosti valute s jedne te skoka cijene na svjetskim burzama s druge strane, računi za struju Turcima su u siječnju bili viši između 50 i 125 posto.

Bijes javnosti prvo je eruptirao na društvenim mrežama gdje su korisnici objavljivali fotografije svojih računa za struju. Potom su mali trgovci i obrtnici počeli račune lijepiti na svoje izloge, a zatim se nezadovoljstvo prelilo na prosvjede u nekoliko turskih gradova.

Kemal Kilicdaroglu, čelnik najveće turske oporbene stranke, najavio je kako neće platiti svoj račun za struju iz prosvjeda zbog poskupljenja. Cem Yilmaz, poznati turski komičar, kazao je kako je onaj tko se ne buni zbog poskupljenja “ili luđak ili lopov”.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Kako bi malo ublažio gnjev javnosti, predsjednik Erdogan je prošloga tjedna najavio novi paket mjera pomoći, nakon što je u siječnju podignuo minimalnu plaću za 50 posto.

Najavio je proširenje državnih subvencija za siromašnija kućanstva te promjene u tarifnom sustavu. “Danas, kao i uvijek, slušamo glas naše nacije i tražimo rješenja za probleme”, kazao je Erdogan.

No, pitanje je koliko su birači zadovoljni tim rješenjima. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako dosadašnji birači vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) čine znatno veći udjel u skupini birača koja ističe kako ne zna za koga će glasovati na predstojećim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Can Selcuki, direktor agencija za anketiranja Turkiye Raporu, kaže kako bi dio njih mogao odlučiti ostati doma na dan izbora. Takav bi scenarij išao na ruku oporbi. Međutim, problem je što ni oporba ne daje suvisle prijedloge za olakšavanje ovakvog ekonomskog stanja, dodaje Selcuki.

“Ljudi žele čuti o ekonomskom olakšanju. Jednako važno kao i sadržaj, birači to žele čuti na vjerodostojan način”, kaže Selcuki. Krojačica Melike ne polaže nmogo nade u oporbu. “Ako oni dođu na vlast, ne vjerujem da će biti mnogo bolje”, kaže za FT. Štoviše, ona trenutno ne vidi osobu na političkoj sceni Turske koja bi mogla biti ozbiljni izazivač Erdoganu.

“Kada moja kćer vidi da je cijena čokolade porasla za tri puta, kaže mi da ju ne kupujem, Kako 10-godišnjakinja može tako razmišljati?”, opisuje Melike turobnu ekonomsku situaciju u
zemlji.