NATO je u ponedjeljak objavio da stavlja vojnike u stanje pripravnosti te da će na istok Europe poslati dodatne ratne brodove i zrakoplove kao odgovor na grupiranje ruske vojske na ukrajinskim granicama.

Zapad se odlučio za taj potez tvrdeći da Rusija sprema invaziju na Ukrajinu, iako Moskva odbacuje da postoji takav plan.

„Pozdravljam što saveznici šalju dodatne snage NATO-u“, priopćio je glavni tajnik tog saveza Jens Stoltenberg.

„NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere za zaštitu i obranu svih saveznika, što uključuje i jačanje istočnog dijela saveza“, dodaje se u priopćenju.

Velika Britanija u ponedjeljak je objavila da će povući dio svojih zaposlenika i njihovih obitelji iz veleposlanstva u Ukrajini zbog „rastuće prijetnje iz Rusije“ dan nakon što je to učinio i SAD. Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je da EU neće slijediti njihov primjer jer zasad ne vide razloge za to.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da taj potez smatra „preuranjenom manifestacijom pretjeranog opreza“.

„Zapravo nema većih nedavnih promjena u sigurnosnoj situaciji: prijetnja od novih valova ruske agresije konstanta je od 2014. godine, a grupiranje ruske vojske u blizini granice počelo je u travnju prošle godine“, stoji u priopćenju.

„Vojna akcija Rusije mogla bi se dogoditi u bilo kojem trenutku“, priopćilo je američko veleposlanstvo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Moskva i Washington razgovarali su o deeskalaciji tenzija u petak, no bez napretka, iako su se dogovorili da će nastaviti dijalog. Rusija od NATO saveza traži jamstva da se neće proširiti na Ukrajinu niti postavljati raketne sustave na njezin teritorij.

Washington odbacuje taj zahtjev, no ističe da je spreman razgovarati o ideji razoružanja i mjerama izgradnje povjerenja, piše agencija Reuters.