Oni koji žele ranije u mirovinu, a nemaju tako puno staža, mogu koristiti institut prijevremene starosne mirovine.
Ove godine pravo na starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1957. godine i dvije godine mlađe žene. No umiroviti se možete i ranije, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta.
Otkako je Vlada pod pritiskom sindikalne inicijative ’67 je previše’ odustala od produljenja radnog staža, u Hrvatskoj vrijedi staro pravilo po kojem se uvjeti za starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Ove godine pravo na starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1957. godine i dvije godine mlađe žene. No umiroviti se možete i ranije, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta.
Otkako je Vlada pod pritiskom sindikalne inicijative ’67 je previše’ odustala od produljenja radnog staža, u Hrvatskoj vrijedi staro pravilo po kojem se uvjeti za starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Iznimno, žene imaju pravo na ranije umirovljenje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se ujednačiti uvjeti za oba spola. To znači da uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene kada navrše 63 godine.
Svake iduće godine granica godina života i staža povećava se za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine, piše tportal.
Onima koji nisu spremni za mirovinu pruža se mogućnost ostanka u radnom odnosu i nakon napunjenih 65 godina. Ako još ne žele koristiti ostvarena mirovinska prava, mogu nastaviti raditi do 68. godine uz dodatne dvije godine prema dogovoru s poslodavcem. Na dodatni radni staž mirovina se uvećava za 0,34 posto po mjesecu produljenja, odnosno 20,4 posto za maksimalnih pet godina ako budu radili do 70. godine.
Posebna pravila stjecanja prava na starosnu mirovinu vrijede za tzv. dugogodišnje osiguranike. Riječ je o osobama koje imaju više godina staža, a nedostaju im godine života. One stječu pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža. Važno je naglasiti da je njihova mirovina ista kao i obična starosna te se ne umanjuje, a raniji odlazak omogućen im je zbog dugog radnog staža.
Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana u kojem su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Oni koji žele ranije u mirovinu, a nemaju tako puno staža, mogu koristiti institut prijevremene starosne mirovine. Pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Pritom, kao i kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2022. žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.
Prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu. Njima se mirovina umanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja za 0,2 posto.
Osobe koje su stekle uvjete za mirovinu imaju pravo na dodatnih šest mjeseci staža za svako rođeno (posvojeno) dijete. Pritom treba naglasiti da se dodatni staž ne može koristiti kao uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine.
Dodatni staž vezan je uz rodiljni dopust i u pravilu ga ostvaruju majke, ali ga mogu dobiti i očevi ako su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Dodatnim roditeljskim stažem mirovina se u prosjeku povećava za pedesetak kuna za svako rođeno ili posvojeno dijete.
U slučaju gubitka radne sposobnosti moguće je, ovisno o uvjetima, ostvariti pravo na privremenu ili trajnu invalidsku mirovinu.
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje pet godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.
Pravo na trajnu invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.
Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršen mirovinski staž.
Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu, piše tportal.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu