Nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane u Hrvatskoj potvrdilo je da velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane te da je to jedan od glavnih razloga ogromnih količina bačene hrane u Hrvatskoj i EU.

“Pola građana EU ne razumije razliku između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je još sigurna za jelo.

Ove godine pokrećemo izmjene oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane”, objašnjava Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Sve države članice EU bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane, a polazna količina za Hrvatsku biti će 286.379 tona otpada od hrane godišnje, točnije 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno lani. Europska komisija će predložiti novi sustav do kraja godine, no još nije poznato kako će on izgledati.

“Razmatra se nekoliko opcija, primjerice da se istovremeno stave obje oznake, ima i ideja da se potpuno ukine “najbolje upotrijebiti do”. Ako novi sustav za par postotaka smanji bacanje u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane”, kaže Borzan.