Hrvatska je u 2020. povećala ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 10,8 posto, konkretnije za oko 8700 tona, vrijednost ribarstva tako je i porasla za 10,7 posto, iako je broj ribara smanjen za 0,4 posto te je broj ribarskih plovila zabilježio pad od 0,8 posto.

To je tek dio zadnje statističke slike o hrvatskom ribarstvu iz podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) kojom se pokazuje otpornost morskog ribarstva u pandemiji, dok slatkovodno ribarstvo bilježi pad proizvodnje pod utjecajem lošije prodaje.

Generator lanjskog dvoznamenkastog rasta upravo je ribarstvo na moru koje nosi 97% udjela i po ostvarenoj prodaji i po ukupnoj vrijednosti, odnosno kako statističari navode na rast vrijednosti ribarstva utjecao je rast vrijednosti morskog ribarstva, za 11,6 posto, do čega je došlo uslijed porasta prodanih količina, za 11,1%.

Ukupna vrijednost prodaje ribe, rakova, školjkaša i glavonožaca, po podacima DZS-a, lani je iznosila 1,405 milijardi kuna (+10,7%), a prodano je 87.662 tona. Pritom je najviše prodano plave ribe, koja je najvažniji dio hrvatskog ribarstva: riječ je o 67.248 tona što je 7,8 tisuća tona više nego 2019.

Tek je plivarica više
Istodobno je i vrijednost prodane plave ribe porasla za 13,9%, na 519,2 milijuna kuna. Što se kategorije ostale ribe tiče, gdje predvode lubin, komarča i oslić, prodano je ukupno 18.309 tona, s tim da je vrijednost te prodaje dosegnula 774,8 milijuna kuna, što je u odnosu na 2019. porast za 13,5%. Statistika morskog ribarstva u 2020. pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 19.035 tona, što je 9,4% više nego godinu ranije.

S druge strane, broj ribara u morskom ribarstvu lani je smanjen za 0,4 %, na 6582, s tim da je za 1,5% smanjen i broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov – ukupno njih je bilo 3030, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu porastao za 0,6%, na 3552. I broj ribarskih plovila bilježi pad za 0,8%, na 7555, a od vrsti ribarskih mreža tek plivarice imaju rast i to od 5,2%.

Uspon plave ribe
Pokazatelj za ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2020. je i 10,8 %-tni rast u odnosu na 2019. – na 89.965 tona, s tim da u ulovu dominira plava riba s 65.057 tona, a doda li se 3323 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 68.380 tona, ili 12,5 posto više nego 2019. Srdela ima najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe – 73,3%, koje je ulovljeno 50.134 tone ili 11,1% više nego godinu prije.

Povećan je i ulov i uzgoj tune, za 18,3%, na 4223 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 3323 tone, dok je prošlogodišnji ulov tune iznosio 900 tona. Uzgoj lubina je lani iznosio 6754 tone, a doda li se tomu i 15 tona iz ulova, ukupne su količine 6769 tona, ili 10,9 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 14,6 posto, na 7911 tona, od čega je 7780 tona iz uzgoja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U odnosu na rakove bilježi se 9%-tni manji ulov, na 925 tona, a ulov i uzgoj školjkaša je smanjen za 45,1 posto, na 693 tone, dok je ulov glavonožaca povećan za 18,3 posto, na 932 tone.

Proizvodnje slatkovodne ribe pala za 10,3 posto u 2020. godini, na 2780 tona. Pritom je na najnižim razinama u zadnjih 10-ak godina proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima: smanjenje iznosi 12,5%, a proizvedeno je 2388 tona, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima povećana za 5,4 posto, na 392 tone.

Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. pala je za 11,1 posto, i iznosi 46,799 milijuna kuna. Na taj pad, kažu statističari, utjecala je manja prodana količina, za 10,4 posto.