Aktualna pandemija, poplava (dez)informacija i ‘fake newsa’ kirurški je podijelila društvo oko pitanja (ne)cijepljenja i izlaska iz zdravstvene krize s neslagledivim posljedicama. Pred medije i marketinške agencije takve okolnosti stavljaju nimalo lak zadatak – kako plasirati pouzdanu informaciju i osigurati da ona stigne do publike kojoj je namijenjena.

O tome su raspravljali marketinški stručnjaci u emisiji “Mediji i marketing – vrijeme infodemije” pod voditeljskom palicom glavnog urednika Vladimira Niševića.

U vremenu u kojem živimo vrlo je teško selektirati informacije koje svakodnevno primamo, u čemu je vrlo važan element razvijena medijska pismenost da sami donesemo procjenu, istaknula je Renata Potočnik iz Millenium promocije.

“Kad radim sa studetima, često ih pitam da kažu što su zapamtili od svih vijesti koje su tog dana vidjeli. U 99 posto slučajeva kažu – ništa”, dodaje ona.

Kad tako radi vrh države…
Da danas nije teško manipulirati medijima i krajnjim korisnicima, ističe Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija osvrćući se na česte situacije objava lažnih informacija koje se potom demantiraju. “Mene ne zabrinjava da današnji mladi slabo znaju medije, ali je problem medijska pismenost, da vrh države komunicira kako komunicira”, kaže Šola.

Razvojem digitalizacije i društvenih mreža tradicionalni mediji dobili su konkurenciju, no njihova je zadnja linija obrane – pouzdana informacija. “Problem u medijima je brzina, potraga za naslovima”, kaže Krešimir Macan iz Manjgure navodeći kao primjer nedavnu bombastičnu vijest o zagađenju zraka u Zagrebu kojeg – nije bilo.

Cjelovitu raspravu pogledajte na portalu Poslovnog dnevnika koja će biti prikazana ovoga petka 17. prosinca/S. Strukić/PIXSELL

“Nemoguće je zadržati interes kada je tolika poplava informacija. Agencije sada plaćaju “native” da održimo tempo objava jer moramo dobiti doseg za klijenta, a redakcija pritom mora zadržati integritet”, kaže Macan navodeći New York Times kao instituciju najboljeg novinarstva i vrlo uspješnog programa ‘nativea’.

Da treba učiti iz povijesti smatra ThomasBauer iz Grizli komunikacija koji ističe da ovo nije prvi puta da se informacije šire ekspresnom brzinom. “Danas dijete sjedne za kompjuter i može napisati vijest. Očekivanja bila malo naivna da će se ljude informirati samo o inteligentnim temama. Treba učiti iz povijesti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U vremenu nakon Gutenberga krenuli su ratovi između protestanata i katolika”, dodaje. “Ljude se bombardira suhoparnim informacijama, a oni su se zasitili statistike i žele osobne priče. Moramo našu poruku oplemeniti emocijama”, kaže.

“Društvene mreže donijele su stvaranje ‘cyber’ balona. Algoritmi prate ono što mi pratimo i sve više ulazimo u pojedine teme i zatvaramo se u balone.

Ono što mi radimo je da pokušavamo ‘zeznuti’ taj algoritam”, ističe Marina Bolanča iz Abeceda komunikacija. Dodaje da je iz te domene nastala cijela antivakserska scena koju je nužno pratiti jer “inače do tih ljudi željena informacija neće doprijeti”.

Ponešto drugačiji pogled
Na pitanje infodemije ponešto drugačiji pogled ima Nikola Žinić iz kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey. “Meni je infodemija asocijacija na slobodu, kao kreativac gledam drugačije na medije. Kada pokušavamo napraviti nešto kreativno postavljamo pitanje zašto je to interesantno medijima i potrošačima, svi smo mi mediji i naši kupci su mediji”, kaže Žinić.

“Možda sam staromodan, ali sadržaj je ono što radi razliku. Živimo u svijetu fascinacije, radimo stvari samo da smo brzo vani i napravimo ‘peak’. Jedino relevantan sadržaj može proći tu blokadu, doći i ostati tamo gdje treba”, smatra.

Cjelovitu raspravu pogledajte na portalu Poslovnog dnevnika koja će biti prikazana ovoga petka 17. prosinca. Detaljni izvještaj s okruglog stola isti je dan u tiskanom izdanju.