Sve češće čujemo kako će Hrvatska do 2030. godine biti među europskim predvodnicima u pretvaranju klimatskih i ekoloških izazova u prilike, osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Najavljuje se kako će se zelena i digitalna tranzicija ostvariti prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti. Hrvatska će postati predvodnica u zelenom gospodarstvu pri čemu je ključno ulaganje u digitalnu infrastrukturu i poticati uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva, čime će se dati doprinos u izgradnji digitalne budućnosti Europe.
Tome u prilog govori i činjenica da je na javni poziv od ovog ljeta “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”, vrijedan 1,14 milijardi kuna, ukupno pristiglo 842 projektne prijave. Od tih prijava će njih oko 320 ostvariti financiranje, koje bi u konačnici trebale pokrenuti investicijski ciklus vrijedan više od 3,6 milijardi kuna. Inovacije moraju imati važnu ulogu u prijelazu na učinkovitije iskorištavanje resursa. Inovacije koje pomažu u razvijanju novih tehnologija, procesa, proizvoda, usluga i poslovnih modela potrebnih za mijenjanje naših uzoraka proizvodnje i potrošnje.

