Već su kvartalna izvješća nekoliko većih banaka jasno naznačila da je 2021. i za taj sektor u znaku rezultatskog oporavka, a zbirni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za prvih devet mjeseci to su samo potvrdili.

Iskazanih četiri milijarde kuna dobiti u odnosu na lanjskih 2,51 milijardu porast je za gotovo 60 posto. No, to je i dalje manje od ostvarenja iz predpandemijske 2019. kad je na razini sektora dobit u tom razdoblju premašila 4,5 milijarde.

Kao što su troškovi umanjenja vrijednosti na račun rasta kreditnog rizika u godini pandemijskog šoka uvelike utjecali na pad profita, sad su ta usklađenja i troškovi rezervacija bili jedno od glavnih uporišta rasta dobiti. Usto, ovogodišnjem rastu dobiti znatno su pridonijeli i 360 milijuna kuna manji troškovi premija osiguranja depozita.

Četvrtinu odnijela Zaba
Rezultati pokazuju, uz ostalo, da ni jedna banka nije iskazala gubitak, dok ih je u isto vrijeme lani s “minusom” poslovalo pet, a u 2019. jedna (Croatia banka). Četvrtina ukupne dobiti sektora odnosi se na Zagrebačku banku.

Na dosegnutih 131 milijardu kuna aktive Zaba je ostvarila 1,07 milijardi kuna dobiti. To je gotovo 200 milijuna više nego lani, ali približno toliki je i zaostatak za preklanjskim ostvarenjem.

Za otprilike 200 milijuna veću dobit nego lani bilježi i Privredna banka (778 milijuna kuna) koja je ove godine imovinom prekoračila 100 milijardi kuna. No, u slučaju PBZ-a dobit je u usporedbi s rekordnom preklanjskom (1,21 milijarda kuna u prva tri kvartala) i dalje 35 posto slabija.

Od vodeće bankarske trojke samo je Erste neto zaradom nadmašio i preklanjsko ostvarenje. Iskazanih 808 milijuna kuna dobiti (lani nepunih 300) za tu je banku rekordan 9-mjesečni rezultat, a time je prvi put pretekla i PBZ.

Snažan oporavak dobiti bilježe i OTP i Raiffeisen banka; OTP je iskazao 486 milijuna (lani 275), a RBA 307 milijuna kuna (lani 69). Obje su se time rezultatski jako približile 2019. s tim da su ovogodišnji profiti ostvareni na osjetno većoj aktivi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ukupna je imovina svih kreditnih institucija od početka godine povećana za 30 milijardi, na 493 milijarde kuna. Uz taj 6,6-postotni rast zamjetno je da većina banaka bilježi porast imovine. Kod dvije najveće on je nešto sporiji od ukupnog tržišta; oko pet i pol posto.

Istodobno, u skupini velikih samo je Erste imao dvoznamenkast rast aktive (više od 12 posto), ali znatno brže od tržišnog prosjeka povećala ju je i Hrvatska poštanska banka (9,3 posto) koja je usto s 206 milijuna kuna dobiti nadmašila i lanjski i rezultat 2019.

Rastom imovine od ostalih su prednjačile KentBank (gotovo 16 posto) te Istarska kreditna banka (14 posto) i Karlovačka (12 posto). Nasuprot tome, kod J&T banke je zamjetan nastavak kopnjenja aktive, i to za 23 posto, na 800 milijuna kuna.

Pad loših kredita
Kao i aktiva, bruto krediti i predujmovi na razini cijelog sektora povećani su ove godine za više od šest posto. Kako su istodobno neprihodujući krediti smanjeni, udjel tzv. loših kredita spustio se sa 5,4 posto na kraju 2020. na 4,7 posto krajem rujna.

To smanjenje posljedica je pada neprihodujućih kredita poduzećima, čiji se udjel spustio s 12,5 na 10,7 posto. Kod stanovništva NPL-ovi i dalje blago rastu, ali se njihov udjel zbog istodobnog rasta kreditnog portfelja zadržao na 7,1 posto.

Zbirni podaci potvrđuju i nastavak trenda smanjenja kamatnih prihoda (8 milijardi kuna prema 8,4 milijarde u devet mjeseci 2020.), s tim da je zbog istog smjera kamatnih rashoda pad neto prihoda od kamata ublažen. Usto, taj je pad nadomjestio porast neto prihoda od provizija i naknada (2,7 prema 2,4 milijarde kuna).

Slijedom svega dodatno je učvršćena visoka kapitaliziranost hrvatskog bankovnog sustava. U HNB-u navode da to umnogome odražava učinke odluke o zadržavanju dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi poduzetih lani kao odgovor na pandemiju.

Stopa ukupnog kapitala svih banaka na kraju rujna je iznosila visokih 25,6 posto. Dok je ona najtanja kod Croatia banke (14 posto), uvjerljivo najveću stopu, čak 36,4 posto, ima Zaba.

Utoliko je zanimljivije primijetiti da Zaba zasad nije iskoristila listopadsko skidanje veta za isplate dividendi.