Institut Ruđer Bošković (IRB) i slovenska Labena, tvrtka nositeljica projekta vrijednosti 4,5 milijuna eura, prvu suradnju pokreću kroz laboratorij za praćenje onečišćenja okoliša, te na IRB-u projekt provodi Laboratorij za procese taloženje (LPT) Zavoda za kemiju materijala.

Labena Slovenija ima značajan laboratorijski centar u Ljubljani iz područja farmacije i medicine, no ovo je i njima prvi “izlet” u područje ekologije, gdje će im iskustva IRB-a mnogo značiti. Prema direktoru Borutu Čehu, projektom će se ponuditi pouzdane i brze metode identifikacije organizama, invazivnih vrsta, patogena, u morima, slatkovodnim vodama, ribogojilištima, krhkim ekosustavima, lukama, gdje brodovi iz cijelog svijeta sa sobom nose različite biljke i životinje.

Projekt punog naziva ‘Razvoj testa na osnovi nukleinskih kiselina za identifikaciju vrsta koje ukazuju na kvalitetu vode’ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Koordinator projekta za IRB je dr. Sandi Orlić, viši znanstveni suradnik Zavoda za kemiju materijala, LPT.

“Očekujemo da ćemo zahvaljujući istraživanjima na ovom projektu kao konačan rezultat uspjeti na tržište plasirati test za okolišnu DNK za vodena tijela te oformiti grupu mladih stručnjaka iz ovog vrlo propulzivnog područja”, navodi Orlić, dodajući da će na IRB-u sudjelovati u svim fazama projekta te posebnu pažnju posvetiti validaciji dobivenih rezultata te usporediti s klasičnim pristupom.

Interes brojnih korisnika
Kao partner u projektu IRB, kaže, prenosi bogato iskustvo u istraživanju vodenih tijela te ona u razvoju metoda okolišne DNK, dok Labena ulaže svoje bogato iskustvo u komercijalizaciji te razvoju testova u medicini i farmaciji.

Krug dionika kojima su rezultati laboratorija namijenjeni, pak, vrlo je širok, a na ruku svima ide činjenica da se molekularne metode, zasnovane na analizi DNK iz okoliša, danas vrlo propulzivno šire i omogućuju veliku i jednostavnu primjenu.

Za to su očito zainteresirani brojni korisnici, a ciljani su u spektru od javnih institucija do privatnih i pravnih osoba; to su državna i javnopravna tijela dužna skrbiti o kakvoći javnih voda, upravitelji nacionalnih parkova s vodenim površinama, vlasnici ribogojilišta, investitori koji su društveno odgovorni i brinu se o zaštiti okoliša, istraživačke organizacije te biotehnološke kompanije.

Usto, kad je bogatstvo voda u pitanju, RH, prema Eurostatu iz 2019., ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU, dok se prema izvješću o dostupnosti voda i bogatstvu izvora UNESCO-a, smjestila u prvih 5 u Europi i 40-ak najbogatijih zemalja svijeta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, dobro gospodarenje ovim prirodnim bogatstvom podrazumijeva očuvanje dobre kvalitete voda, pa, ističe naš sugovornik, članice EU prema važećim direktivama moraju postići cilj – vremenski “dobar status” svih voda, štiteći vodenu ekologiju, jedinstvena staništa, resurse pitke vode i vodu za kupanje.

“Trenutačne tradicionalne tehnike uzorkovanja vode su dugotrajne, ograničene dostupnošću taksonomskih stručnjaka i teško održive kod dugoročnih praćenja, te mogu obuhvaćati i prikupljanje potencijalno štetnih mikroorganizama. Cilj projekta je, s Labenom Hrvatska i Slovenija, razviti brz, molekularno učinkovit alat – test na osnovi nukleinskih kiselina potreban za otkrivanje prisutnosti i obilja vrsta kako bi se poboljšao nadzor kakvoće vode”, pojašnjava.

Foto: PD

Nove molekularne metode
Tijekom projekta bit će izabrana različita vodena tijela u RH koja se u LPT-u već više godina istražuju te nova vodna tijela – različiti nacionalni parkovi, tok rijeke Save, druge slatkovodne tekućice te morska staništa.

Specifični ciljevi su usporediti klasični pristup procjeni bioloških parametara s novim pristupom koji se zasniva na ekstrakciji i analizi okolišne DNK, zatim stvoriti početnu bazu podataka koja je karakteristična za naša vodna tijela te razviti brze, efikasne i jeftine testove na osnovi DNK za vodena tijela.

Uz Orlića kao koordinatora, projektni tim čine dr. Damir Kralj, dr. Nives Matijaković Mlinarić, dr. Tanja Vojvoda Zeljko, dr. Maja Marinović, dr. Željko Jakšić te Andrea Čačković. U LPT-u Instituta, pod vodstvom dr. Kralja intenzivno razvijaju nove molekularne metode u istraživanju uloge mikroba u ekosustavima. U okviru projekta, prema Orliću, nabavljena je najsuvremenija oprema koja će znanstvenicima omogućiti da provedu visokoprotočnu analizu pigmenata, aminokiselina, šećera i aniona te kationa u vodenim ekosustavima.

Povrh toga, moći će se kvantificirati najsuvremenijim mikroskopijskim i molekularnim metodama mikrobe u vodenim ekosustavima te njihov odgovor na promjene u okolišu. IRB, u sklopu programa IRI (1 i 2), ima 10 ugovorenih projekata ukupne vrijednosti iznad 37 milijuna kuna, a provode ih s tvrtkama na razvoju novih proizvoda i tehnologija – s Belupom razvijaju nove formulacije kliničke prehrane, Cedevitom obroke nove generacije.

Uz analizu proteina za primjenu u biomedicini i biotehnološkoj industriji, u području zaštite okoliša u partnerstvu s tvrtkama razvijaju brze i komercijalne testove za analizu kvalitete vode, primjenu umjetne inteligencije za nadzor kvalitete voda ili razvoj novih materijala od prirodnih vlakana te održivih ambalaža.