Krajem listopada u Splitu u organizaciji Hrvatske narodne banke održao se prvi sastanak Bečke inicijative od početka krize izazvane koronavirusom. Bečka inicijativa za koordinaciju europskih banaka okvir je za očuvanje financijske stabilnosti europskih država s tržištima u razvoju. Pokrenuta na vrhuncu prvog vala svjetske financijske krize u siječnju 2009. godine. Jedan od sudionika splitskog sastanka, uz Međunarodni monetarni fond, Europsku komisiju i Svjetsku banku, bila je i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) koju je predstavljao Mark Bowman, potpredsjednik za politiku i partnerstva. Bowman je nekadašnji visoki dužnosnik britanskog ministarstva financija koji je dužnost u EBRD-u preuzeo prošloga mjeseca. Za Poslovni dnevnik govori o podršci koju banka može dati u oporavku od krize, usmjerenosti EBRD-a na “zelene” investicije i kako u tom kontekstu može podržati projekte u Hrvatskoj.

EBRD je lani usvojio pristup Prelazak na zeleno gospodarstvo 2021. – 2025. radi pružanja potpore zelenom i uključivom oporavku. Kako se on uklapa u najnoviju EBRD-ovu Strategiju za Hrvatsku, treba li ju osuvremeniti?

EBRD promiče orijentaciju prema ekološki prihvatljivijim sustavima za opskrbu energijom i rezultatima ulažući u obnovljive izvore energije, energetski učinkovite tehnologije i učinkovitu upotrebu resursa. Kombinacijom ulaganja i dijaloga o politikama pridonosimo razvoju dobrog regulatornog okvira za održivu upotrebu energije, vode i resursa kako bismo pomogli Hrvatskoj da ostvari svoje okolišne ciljeve za razdoblje do 2030. Zajedno s HNB-om, EBRD je krajem travnja 2021. organizirao internetsku konferenciju Uloga banaka u ozelenjivanju naših gospodarstava, kako bi se skrenula pozornost na važnost održivog financiranja te ulogu banaka i regulatornih tijela u podupiranju klimatske tranzicije i zelenog rasta.

EBRD određuje konkretne ciljeve za svaku zemlju konzultirajući se s dionicima iz državnog i lokalnog javnog/privatnog sektora i organizacijama civilnog društva te s drugim međunarodnim organizacijama za financiranje razvoja i donatorima, dok definira svoju strategiju za petogodišnje razdoblje.

Trenutačno pripremamo novu strategiju za Hrvatsku koja će biti donesena do kraja 2022. i usklađena s trenutačnim prioritetima; u njoj će glavni prioritet imati prelazak na zeleno gospodarstvo.

Što Bečka inicijativa može poduzeti kako bi pomogla da se svladaju izazovi povezani s klimatskim promjenama s kojima se suočavaju financijski sustavi?

Klimatske promjene uzrokuju velike rizike za financijsku stabilnost u zemljama Bečke inicijative, slično kao i drugdje. Ti bi rizici mogli utjecati na odluke banaka u kreditiranju koje je nužno za potporu prilagodbi održivijim financijskim sustavima i gospodarstvima. Bečka inicijativa dobro je pozicionirana da pridonese svladavanju tih izazova. Prekogranična suradnja na prepoznavanju i procjeni rizika za financijski sektor povezanih s klimatskim promjenama te koordinacija politika za njihovo suzbijanje trebali bi pridonijeti jačanju financijske stabilnosti ili smanjenju troškova zaštite sustava. Bečka inicijativa osnovana je kako bi okupila predstavnike službenog sektora iz matičnih zemalja i zemalja domaćina te predstavnike banaka i drugih financijskih institucija radi međusobno korisne razmjene informacija i metoda te djelovanja u okvirima politika. Tim se pristupom može učinkovito i djelotvorno pridonijeti poboljšanju kapaciteta povezanih s klimatskim promjenama svih sudionika, stvaranju konsenzusa i poboljšanju koordinacije povezane s (nadzornim) politikama koje su u zajedničkom interesu. Radi toga je cijeli forum predložio i podržao osnivanje radne grupe za regulaciju i nadzor u vezi s klimatskim promjenama i metode za procjene rizika.

EBRD je uložio 4,08 milijardi eura u 229 projekata Hrvatskoj, a trenutačni projektni portfelj vrijedan je 879 milijuna eura. Koliko ste zadovoljni učincima tih ulaganja?  

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

EBRD financira projekte za jačanje privatnih i javnih sektora gospodarstava koja prelaze na funkcionalan tržišni sustav. Više od 70% ulaganja bilo je usmjereno u privatni sektor. Imamo i izvrsnu suradnju s općinama u Hrvatskoj. Surađujući s javnim sektorom, pomažemo Hrvatskoj da unaprijedi korporativno upravljanje, odgovornost i transparentnost, a naši standardi nabave poboljšavaju učinkovitost i djelotvornost projekata.

Naš program Zeleni gradovi namijenjen stvaranju bolje i održive budućnosti gradova i njihovih stanovnika, sada je dostupan i u Hrvatskoj. EBRD je u 25 godina hrvatskom financijskom sektoru stavio na raspolaganje više od 1,7 mlrd. eura za poboljšanje pristupa financiranju jer su financijske institucije važni kanali za ostvarenje tranzicijskih ciljeva. Nastavljamo dijalog o politikama s Vladom i dajemo podršku provedbi Programa reformi, a i dalje smo spremni budućim ulaganjima poboljšavati konkurentnost privatnog sektora.

Je li pandemija odgodila neke EBRD-ove projekte u Hrvatskoj?

Smatramo da su hrvatske vlasti pružile pravovremenu podršku gospodarstvu i osigurale neometan pristup inozemnom i domaćem financiranju. Provedene mjere fiskalne i monetarne politike bile su primjerene izvanrednom stanju. Mislimo da se uvođenjem eura i vladinim reformskim nastojanjima može povećati razina ulaganja, diversificirati gospodarska struktura i poboljšati poslovno okružje. EBRD je od početka godine uložio 135 milijuna eura u hrvatsko gospodarstvo, isključivo u privatni sektor. Pokrenuli smo savjetodavne projekte i organizirali a usavršavanja za više od 200 malih i srednjih poduzeća te im tako prenijeli znanje potrebno za otklanjanje posljedica pandemije.

Kako EBRD može pomoći zemljama u kojima posluje da eliminiraju gospodarske posljedice pandemije?

Mjere za sprečavanje širenja koronavirusa snažno su utjecale na gospodarske izglede. U 2020. kontrakcija gospodarstva u regijama u kojima EBRD posluje iznosila je 2,3 posto. Kriza nas je naučila da nijedno gospodarstvo nije izolirano od ostatka svijeta, što najbolje pokazuje složenost globalnih opskrbnih lanaca. EBRD je lani bio prva međunarodna financijska institucija koja je donijela hitne mjere, sadržane u našem Paketu solidarnosti, kojim su uvedeni novi instrumenti te povećan obujam ulaganja i potpora politika za svladavanje utjecaja pandemije. Našim Okvirom za jačanje otpornosti pojednostavljuje se proces financiranja za potrebe kratkoročne likvidnosti i obrtnog kapitala postojećih klijenata. Proširujemo financiranje u okviru našeg Programa za olakšavanje trgovine i nudimo brzo restrukturiranje za klijente u financijskim poteškoćama. Osim toga, Program potpore vitalnoj infrastrukturi može pridonijeti tome da se zadovolje osnovni infrastrukturni zahtjevi, uključujući financiranje obrtnog kapitala, stabilizaciju i nužna javna ulaganja.

U budućem razdoblju, dok se Hrvatska i druge zemlje budu oporavljale i obnavljale, nastavit ćemo realizirati nova ulaganja i angažmane, posebno se fokusirajući na tri ključne teme našeg Strateškog i kapitalnog okvira: potporu prelasku na zeleno, niskougljično gospodarstvo; promicanje jednakih mogućnosti poboljšanjem pristupa stjecanju vještina i zapošljavanju, financiranju, poduzetništvu i uslugama u nedovoljno razvijenim zajednicama, uključujući u to žene i mlade u tim regijama; te ubrzanje digitalne tranzicije.

Tijekom krize i nakon nje EBRD može pomoći da se zaštiti gospodarstvo i unaprijedi daljnja tranzicija, i to ne samo ulaganjima nego i visokokvalitetnim savjetovanjem vlada i državnih institucija u pogledu politika. EBRD ima niz mehanizama koji mogu pomoći Hrvatskoj da riješi međusektorska pitanja holističkim pristupom te povezuje programe politika i financiranja ako se za njima pokaže potreba.

Jesu li hrvatska poduzeća i javni sektor zainteresirani za EBRD-ovo financiranje projekata iz područja zelene tranzicije?

EBRD se zalaže za promicanje zelenog programa u Hrvatskoj i inicijative za dijaloge o politikama u vezi s ovim područjem, među ostalim i s lokalnim bankama i regulatornim tijelima, nastojeći pridonijeti razvoju lokalnih tržišta financiranja za zelene projekte. Hrvatska i nadalje zaostaje za drugim zemljama EU-a kad je riječ o informiranosti i stvarnim ulaganjima u projekte koji zadovoljavaju kriterije prelaska na zeleno gospodarstvo, ali nadamo se da će se i jedno i drugo poboljšati nakon najnovijih zakonodavnih promjena u tom području. Optimisti smo jer u posljednjih 6 do 12 mjeseci uočavamo vrlo pozitivan trend povećanja zanimanja dionika iz privatnog i javnog sektora za ulaganje u zelene projekte u Hrvatskoj. Uvjereni smo da postoji ogroman potencijal u području zelene tranzicije, koji će EBRD sa zadovoljstvom podržati svim svojim instrumentima. Mnogi od tih projekata još su u pripremnoj fazi, pa ćemo o njima moći javno govoriti tek kad financiranje privedemo kraju.

Kakve uvjete financiranja EBRD nudi malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj?

U zemljama u kojima EBRD posluje većinu poduzeća čine mala i srednja (MSP). Ona su okosnica tih gospodarstava. EBRD je brzo reagirao kako bi zadovoljio potrebe MSP-a u vrlo ranoj fazi trenutačne krize. Među ostalim podržavanjem tokova financiranja MSP-a i jačanjem potpore kreditiranju u domaćoj valuti od strane partnerskih financijskih institucija, te pružanjem savjeta o odgovoru na krizu u vezi s financijskim upravljanjem i kontinuitetom poslovanja.

U Hrvatskoj su lokalne poslovne banke i dalje najvažniji kanal kojim se može doprijeti do MSP-a koja imaju potrebe za financiranjem.

Banka je 1999. počela pružati potporu hrvatskim MSP-ima kroz namjenske donatorske savjetodavne programe; više od 760 MSP-ova provelo je savjetodavne projekte i organizirano je 57 programa usavršavanja, webinara i seminara. Od rujna 2018. savjetodavne aktivnosti financira Europska investicijska banka kroz Europski savjetodavni centar za ulaganja, uz sufinanciranje iz EBRD-ova Posebnog fonda dioničara. Banka provodi i program Žene u biznisu. U tri godine više od 650 MSP-ova ostvarilo je korist od izravne suradnje s nama. To uključuje 96 savjetodavnih projekata, od kojih je 30 provedeno s MSP-ovima kojima su na čelu žene, te nekoliko programa usavršavanja, webinara i individualnih mentorskih sastanaka organiziranih za 560 hrvatskih MSP-ova. Ove godine uvodimo novu savjetodavnu podršku za novoosnovana poduzeća s odabranim akceleratorima.