Značajne posljedice koronakrize i lockdowna osjetila je i kulturna i umjetnička scena u cijelom svijetu. Međutim, otvaranje mjesta kulture, baštine i umjetnosti bili su najočitiji znakovi oporavka i otpornosti na pandemijsku krizu.

Ističe to Dragana Lucija Ratković Aydemir, povjesničarka umjetnosti i komparatistica s europskom diplomom iz kulturnog menadžmenta koja je prije 16 godina u Zagrebu osnovala Muze; zaštitnice i promicateljice umjetnosti i znanosti, pionirke u područjima interpretacije baštine i kulturnom menadžmentu u privatnom sektoru.

Danas njezin tim broji šest žena – menadžerice u kulturi i turizmu, muzeologinje, interpretatorice baštine, etnologinje, povjesničarke umjetnosti i antropologinje – koje djeluju kao stručne suradnice i konzultantice u više od 100 raznovrsnih projekata u turizmu i kulturi.

Medvedgrad i park prirode učka

Ratković Aydemir kaže da je ova kriza pokazala da su doživljaji umjetnosti i baštine intrinzična potreba ljudi i da te dijelove života društvo uvijek treba razvijati i u njih ulagati. Upravo su Muze u ovoj godini sudjelovale u ostvarenju tri velika projekta. Potpisuju, naime, muzeološki koncept triju stalnih multimedijalnih izložbi u sklopu nedavno otvorenog Centra za posjetitelje Medvedgrad.

Ujedno je to prvi realizirani zagrebački projekt Muza koji kroz šetnje šumama Medvednice posjetitelje dovodi do ovog srednjovjekovnog dragulja. Obuhvaća tri izložbe koje su, kaže naša sugovornica, oblikovali s istim ciljem – doprinositi dubljem poštovanju suživota prirode i čovjeka i inspirirati svakoga da ovu povezanost što smislenije živi u vlastitom životu.

Nedavno su realizirale i stalnu izložbu Centra za posjetitelje ‘Poklon’ Parka prirode Učka; interaktivno i multisenzorno iskustvo koje kroz najnovija tehnološka rješenja posjetitelju donosi priču o hrvatskoj gori, ali i običajima, jeziku, glazbi i kulturi ljudi tog područja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“S počecima pandemije imale smo sreću da je nekoliko važnih projekata na kojima smo radile bilo u tijeku. Ovi su projekti nastali iz stvarnih potreba ljudi za slavljenjem baštine za održivu budućnost. Zato vjerujemo da je cijeli sektor baštinskih, kulturnih i kreativnih industrija kojemu pripadamo važan dio na kojem počiva razvoj svakog društva, temeljen na znanju, inovacijama, kreativnosti i humanističkim vrijednostima”, kaže Ratković Aydemir koja nam je pobliže predstavila njihov treći veliki projekt – strateški i akcijski plan razvoja destinacije turizma vina Svijet Graševine, jedinstven dokument ove vrste u Hrvatskoj koji je nastao kao odgovor na potrebu razvoja vinskog turizma u Požeško-slavonskoj županiji.

“Ovdje se nalaze čak tri vinogorja: ono najpoznatije kutjevačko, požeško-pleterničko te pakračko, a vinska sorta graševina ovdje je najdominantnija. Vino kao ‘teritorijalno intenzivan proizvod’ u sebi sadrži snažnu referencu na identitet teritorija u kojem se proizvodi. Zato je priča o Svijetu Graševine priča o vezi čovjeka s tlom i prirodom, o eksperimentu i izvrsnosti, upornosti i strasti, trudu i radu.

Neki od prioriteta četiri krovna strateška cilja ostvarit će se u sljedeće dvije godine kroz razvojne EU programe obnove kulturne baštine. Sigurne smo da ovo neće biti jedna od strategija koje završe u ladici, jer su u njezinu nastanku sudjelovali predstavnici lokalnih uprava i brojni dionici vinarstva, vinogradarstva, kulture i turizma. Ovo je prava suradnička strategija, baš kako i priliči strategiji kojoj je vinska kultura glavna sastavnica”, kaže naša sugovornica.

Osnaživanje pozicije sorte

Svijet Graševine će se sustavno razvijati i “brendirati” kao jedinstvena i autentična vinska regija, duboko ukorijenjena u baštinskim pričama toga najbrdovitijeg dijela Slavonije, koja umrežava vinare i vinogradare te slavi svoj jedinstveni vinski identitet kojega svatko može iskusiti i izravno se s njim povezati.

Ratković Aydemir kaže kako će se ulaganjem u razvoj novih proizvoda vinskog, kulturnog i ruralnog turizma povećati samosvijest lokalnih dionika, ali i osnažiti tržišna pozicija vina lokalnih vinara, u prvome redu graševine. Tri najnovija projekta Muza već su naišla na veliki interes javnosti, što jamči optimizam hrvatske kulture, baštine i umjetnosti.

“Nadamo se da ćemo se nastaviti obogaćivati novim znanjima i vještinama i dalje biti inspirirane baštinom i njenim nositeljima i da ćemo nastaviti inspirirati one koji stvaraju i one koji u stvorenom uživaju! Zato Muze i postoje”, zaključuje Dragana Lucija Ratković Aydemir.