Viktor Olujić član je Uprave Asseco SEE Hrvatska. U preko 20 godina karijere radio na brojnim pozicijama unutar tvrtke. Posljednjih deset godina upravlja Odjelom za razvoj sigurnosti plaćanja i autentikacije, čija rješenja koriste većina banaka u Hrvatskoj i regiji.

Zaslužan je za razvoj poslovanja najuspješnijih internacionalnih proizvoda unutar Asseco SEE Grupe. S Viktorom Olujićem razgovarali smo o alternativnim metodama plaćanja, instant platnom sustavu, digitalizaciji banaka te platnim uslugama budućnosti.

Poznata maksima Benjamina Franklina ‘Vrijeme je novac’ možda najbolje ukratko opisuje instant platni sustav (Instant payments). Možete li reći nešto više o njemu, kako funkcionira, koliko se koristi u Hrvatskoj i na koji način se mogu maksimalizirati njegovi benefiti?

Instant payment omogućava da se prijenos novčanih sredstava obavi unutar nekoliko sekundi, bez obzira na dan u tjednu ili vrijeme kad je započeta transakcija.

Pružajući ovu uslugu 24×7 banke omogućavaju svojim klijentima da skrate vrijeme čekanja da se zaprimi novac za obavljenu uslugu ili isporučeni proizvod. Primatelj novca može raspolagati svojim sredstvima unutar nekoliko sekundi te tako bolje upravljati likvidnošću ili početi pružati svoje usluge izvan vremenskog okvira u kojem radi klasični sustav plaćanja u Hrvatskoj.

Trenutno su u instant payment schemu u Hrvatskoj uključene četiri banke, a do kraja godine očekuje se pristupanje još nekoliko banaka. Naša tvrtka Payten sudjelovala u razvoju instant paymenta u više zemalja u regiji. Iskustva iz tih zemalja pokazuju brz rast u broju transakcija i proširenje prihvata instant payment transakcija u područjima gdje se do sada plaćalo isključivo gotovinom, kao npr. pri kupovini namirnica na tržnici.

Svoj će puni kapacitet instant payment doživjeti kad se pojavi kolaboracijska platforma koja će omogućiti jednostavnu interakciju trgovca ili drugog pružatelja usluge s jedne strane i potencijalnog kupca s druge strane.

Također, uvođenjem eura početkom 2023. godine bit će moguće plaćati putem instant paymenta u cijeloj Europi ili prihvaćati plaćanja putem instant paymenta u Hrvatskoj, što se može iskoristiti u prodaji dobara i usluga iz Hrvatske ili pri pružanju turističkih usluga.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na području gotovo svih zemalja članica Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, prisutan je kontinuirani rast broja i vrijednosti bezgotovinskih transakcija. Koji su benefiti tzv. cashless transakcija izvan poslovnica banaka, što one donose klijentima?

Klijenti su tijekom zadnjih 50 godina prihvatili korištenje kreditnih ili debitnih kartica za obavljanje bezgotovinskog plaćanja.

Pojavom novih načina plaćanja, kao što su kriptovalute, instant payment ili PSD2, te uz korištenje mobilnog uređaja kao elektroničkog novčanika, obavljanje bezgotovinskih transakcija postaje dostupno svima i uvijek. Kartica sada postaje digitalizirana i nalazi se u mobitelu u vidu virtualnog broja računa klijenta, odnosno virtualne kartice.

Prijenos novca obavlja se preko aplikacija banaka ili specijaliziranih aplikacija mobilnog novčanika kao npr. AirCash ili KeksPay, koje su među najkorištenijim u Hrvatskoj. Prednosti za klijenta su raspolaganje novcem u trenutku kad želi, bez potrebe za nošenjem gotovine.

Također, moguće je brzo slanje novca članu obitelji ili prijatelju koristeći instant payment te podizanje novca izvan poslovnice, npr. na bankomatu ili POS uređaju kod trgovca, bez korištenja fizičke platne kartice.

Koja je uloga alternativnih metoda plaćanja u Hrvatskoj i regiji? Koliko ona doprinose financijskoj inkluziji i digitalnim inovacijama u području plaćanja?

Područje plaćanja je lukrativno područje u kojem se svakodnevno pojavljuju nove ideje i inovacije. Takozvane alternativne metode plaćanja pospješuju inovacije i ubrzavaju digitalizaciju, a istodobno i povećavaju postotak osoba kojima je korištenje financijskih usluga dostupno.

Osim spomenutih mobilnih novčanika i instant paymenta, alternativne metode podrazumijevaju i različite druge sustave plaćanja, kao npr. kreditiranje od strane trgovaca ili financijskih posrednika, korištenje usluga konsolidatora plaćanja računa kojem vi plaćate mjesečno jedan račun, a on umjesto vas plaća sve vaše račune.

U Europi se dosta pažnje posvećuje omogućavanju obavljanja financijskih usluga slabije zaštićenima skupinama u društvu, npr. starijim osobama, invalidima, migrantima, kao i osobama bez riješenog administrativnog statusa ili osobama koje žive u slabije naseljenim područjima kojima banka nije lako dostupna. Svim navedenim skupinama mogućnost obavljanja plaćanja, primanja i slanja novca, koristeći jednostavnu aplikaciju na mobitelu može omogućiti lakši život.

Novi decentralizirani načini financijskih usluga ‘natjerali’ su banke da puno ulažu u svoje IT odjele i IT usluge financija. Mogu li banke samostalno provesti digitalnu transformaciju?

Iz iskustva mogu reći da su banke u Hrvatskoj napravile veliki iskorak u području digitalizacije, te smo u digitalizaciji bankarskog sektora među vodećim europskim zemljama.

Naša misija jest da svojim digitalnim rješenjima bankama pomognemo da na tržišne promjene odgovore brzo i s inovativnim rješenjima.

Što se trendova u digitalizaciji tiče, rekao bih da su banke sve više usmjerene na personalizaciju usluga, gdje se korisničko iskustvo građana prilagođava njihovim stilovima života. Sve više banaka koristi metode umjetne inteligencije kako bi predvidjele navike u potrošnji i plaćanju svojih klijenata, što im i omogućuje da im ponude usluge koje su njima prilagođene.

Nadalje, otvoreno bankarstvo već je nekoliko godina stvarnost, gdje prema nekim istraživanjima čak 40 posto banaka ima u planu razvoj novih digitalnih kapaciteta kroz suradnju s trećim stranama.

Sve češće slušamo o korištenju umjetne inteligencije u financijskom sektoru. Kako vidite njezinu primjenu u ovom sektoru u Hrvatskoj?

Tu bih posebno istaknuo dva segmenta koja već vidimo u primjeni. Prvi, gdje umjetnu inteligenciju koristimo za predviđanje ponašanja i potreba klijenta kako bi se mogli ponuditi servisi i usluge koje on sam možda ne bi zatražio jer nije svjestan da postoje.

Druga važna primjena odnosi se na upravljanje rizikom, odnosno brzu i naprednu procjenu rizičnosti pojedine transakcije, koja je također zasnovana na analizi prethodnog ponašanja korisnika. U ASEE, metode umjetne inteligencije koristimo kako bismo našim klijentima ponudili još višu razinu sigurnosti, te im pomogli u predikciji ponašanja korisnika i ostvarivanju boljih poslovnih rezultata.

Tijekom prošle godine akvizirali smo i Things Solver, naprednu analitičku tvrtku, te smo tako dodatno ubrzali razvoj postojećih i novih proizvoda baziranim na AI metodama.

Kako će izgledati plaćanje u budućnosti? Hoće li ono biti sigurnije ili nesigurnije nego danas?

Unutar Grupe usmjereni smo na postavljanje trendova u industriji plaćanja te je naša tvrtka Monri jedna od vodećih kompanija u području platnih usluga u Hrvatskoj i regiji. Dosadašnja povijest plaćanja dokazala nam je da svako novo sredstvo plaćanja mora biti jednostavnije za korištenje od svih prethodnih, a ujedno i sigurnije.

Stoga, i u budućnosti možemo očekivati sve jednostavnija rješenja za plaćanje, kao i sve sigurnija. Trenutno se velika pažnja pri razvoju novih načina plaćanja usmjerava na privatnost plaćanja.

Problem privatnosti nije jednostavno rješiv u digitalnom svijetu jer, s jedne strane, žele se koristiti napredne metode digitalnog plaćanja, a s druge želimo spriječiti da netko može pratiti tko je i na kojem mjestu napravio određeno plaćanje. Stoga, u budućnosti nas očekuje dosta inovacija u području privatnosti digitalnog plaćanja.

* Sadržaj omogućio Asseco SEE Hrvatska