Iako se Venture capital i private equity scena u Hrvatskoj razvija posljednjih 15-ak godina, ona još uvijek bitno zaostaje za europskim državama. Veliki potencijal daljnjeg rasta i razvoja ove vrste financijske industrije prepoznala je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koja već više godina aktivno potiče razvoj ponude alternativnog financiranja za poduzetnike.

Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a ističe kako u zemljama koje su na našem stupnju razvoja tržišta kapitala, nema dovoljno privatnih ulagatelja da bi se samostalno razvijali fondovi rizičnog kapitala ili da bi se razvijali dovoljno brzo bez većih investitora i institucionalne podrške.

U dvije prethodne godine, kaže Perko, napravljeni su izuzetno značajni pomaci na tom području te s ponosom ističe da je HBOR imao jednu od ključnih uloga u tome. “U dvije godine koje su za nama, omogućili smo pokretanje osnivanja pet fondova: jednog za startupove, tri za poduzeća u zrelijoj fazi te jednog za transfer tehnologija koji je ujedno i prva multinacionalna platforma za transfer tehnologija u Europskoj uniji.

Ukupna veličina ovih fondova može doseći iznos veći od 300 milijuna eura. Ponosni smo na ove rezultate, ali svjesni smo da potrebe tržišta još uvijek nisu zadovoljene i da je još posla pred nama”, ističe Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

U sferi financiranja poduzeća u ranoj fazi valja naglasiti HBOR-ovu potporu u osnivanju Fil Rouge Capitala, najvećeg startup fonda u Hrvatskoj i devetog najvećeg u istočnoj Europi koji raspolaže s oko 46 milijuna eura kapitala.

Financijska injekcija iz EIF-a

Glavninu financijske injekcije dao je Europski investicijski fond (EIF) iz ESIF sredstava koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU dalo na upravljanje EIF-u, a uz HBOR u fond je uložio i niz drugih investitora. Fil Rouge Capital je s radom započeo u srpnju 2019., i njegovi su dosadašnji rezultati vrlo obećavajući. Fond je u lipnju ove godine ostvario jubilarno, 100. ulaganje.

Na ovakav se fond u hrvatskom startup ekosustavu čekalo cijelo desetljeće, a koliki je interes pokazuje i broj pregledanih prijava kojih je do sada bilo gotovo dvije tisuće. Neki od zvučnijih ulaganja Fil Rouge Capitala su društva Entrio, Agrivi i Oradian, a u srpnju ove godine fond je primio prijave za akceleraciju već pete generacije startupova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Akceleratorski program započinje u rujnu, a odabranima će biti osigurana investicija do 100.000 eura za što će rezervirati do 10 posto udjela u poduzeću, zatim pristup Fil Rouge Capital mreži mentora, a bit će im dodijeljen i glavni mentor od strane jednog od Fil Rouge Capital partnera. Što se tiče financiranja poduzeća u zrelijoj fazi razvoja, HBOR je lani s EIF-om omogućio osnivanje tri private equity fonda.

EIF je na temelju kriterija CROGIP inicijative i svojih internih procedura odabrao tri fonda u koja će se uložiti dio sredstava CROGIP inicijative – Adriatic Structured Equity Fund, Croatian Mezzanine Debt Fund i Prosperus Growth Fund. Time će biti osiguran investicijski potencijal koji može dosegnuti 240 milijuna eura ulaganja u mala i srednja te srednje kapitalizirana poduzeća koja zapošljavaju do 3000 zaposlenika.

Izvor ovog zajedničkog ulaganja je Hrvatski program za rast i ulaganje (CROGIP) koji su 2019. godine zajedno pokrenuli EIF i HBOR s namjerom da se hrvatskim malim i srednjim, ali i srednje kapitaliziranim poduzećima, proširi pristup potrebnom kapitalu kroz nove izbore financiranja rasta, razvoja, novih investicija i, u konačnici, postizanja veće konkurentnosti.

Istovremeno, ovaj zajednički pothvat ima za cilj i produbiti razvoj domaćeg tržišta rizičnog kapitala kroz primjerice, financiranje mezzanine kapitalom – hibridnim instrumentom koji kombinira prednosti duga i vlasničkog ulaganja – koji je i dalje više iznimka nego pravilo u financiranju domaćih poduzeća.

CROGIP je inicijalno bio vrijedan 70 milijuna eura, ali je uvećan za još 30 milijuna eura, odnosno na ukupno 100 milijuna od kojih je 20 milijuna eura namijenjeno za fond za Transfer tehnologije, a 80 milijuna za ulaganje u fondove rizičnog kapitala i suinvestiranje. EIF i HBOR izdvojili su svaki po 50 milijuna eura za financiranje ovog programa.

Odabir pojedinačnih investicija i procjena održivosti projekata te konačne odluke može li poduzeće računati na novac isključivo je u ingerenciji fondova. Prema početnim očekivanjima, prosječni iznos investicije trebao bi se kretati u rasponu između dva i osam milijuna eura.

Jedinstvena regionalna platforma

“U analizama tržišnih nedostataka, koje je proveo EIF prije nekoliko godina, pokazalo se da na tržištu Republike Hrvatske u narednom razdoblju postoji potreba za ulaganjima u vlasnički i kvazi-vlasnički kapital na razini od gotovo 130 milijuna eura godišnje.

S obzirom na COVID krizu, procjenjujemo da je ovaj iznos još i veći, i zato će biti važno i dalje poduzimati korake u razvoju alternativnih načina financiranja za naše poduzetnike”, komentirala je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a. Fond Prosperus Growth započeo je s radom u prosincu prošle godine, a polovinu kapitala prikupio je od institucionalnih investitora na domaćem tržištu, među kojima su ključni partneri obvezni mirovinski fondovi.

Iako nije ograničen na pojedine industrije, ovaj fond najveći potencijal ulaganja vidi u turizmu, IT industriji, obnovljivoj energiji, farmaceutskoj industriji, zdravstvu, robi široke potrošnje i upravljanju poslovnim procesima. Prva transakcija iz ožujka ove godine bilo je ulaganje u Keindl Sport Trgovinu, u lipnju je fond investirao u Stomatološku polikliniku Arena iz Zagreba, a početkom listopada fond je uložio i u Polikliniku Aviva.

Osnivanje trećeg fonda iz CROGIP inicijative, Croatian Mezzanine Debt Fund, očekuje se do kraja ove godine. Iako se domaća poduzeća mogu osloniti na privatne private equity fondove, svojevrsna kruna je novoosnovani Fond za transfer tehnologija (Transfer Technology Fond) vrijedan najmanje 40 milijuna eura koji će omogućiti da znanstvena istraživanja zažive u gospodarstvu.

Potpisivanjem ugovora između HBOR-a, Europskog investicijskog fonda (EIF) i slovenske izvozne i razvojne (SID) banke krajem srpnja ove godine stvorena je prva regionalna platforma za pokretanje fonda za financiranje komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja hrvatskih i slovenskih znanstvenih institucija (Central East European Technology Transfer – CEETT).

Valja i naglasiti kako je ovo prva multinacionalna investicijska platforma za prijenos tehnologije ikada pokrenuta u Europskoj uniji. Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka svaki s 10 milijuna eura te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura. Prema analizi EIF-a, u sljedećih pet godina sveučilišta i istraživački instituti u Sloveniji i Hrvatskoj prijavit će više od 350 patenata i 100 spin-off poduzeća koje bi se mogle financirati putem fonda za transfer tehnologija.

Naime, Hrvatska ne zaostaje u razvoju patenata i novih rješenja gdje smo oko prosjeka Europske unije, ali zaostaje u njihovoj primjeni u gospodarstvu, ocijenila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. Po primjenjivosti patenata u gospodarstvu nalazimo se na europskom dnu.

“Hrvatskom, kao i slovenskom tržištu, nedostaje karika u financiranju zbog koje mnogi vrijedni patenti i tehnološka rješenja nikada ne dožive svoju komercijalizaciju. Naša je uloga, kao razvojne banke, nadomjestiti ovaj nedostatak te omogućiti čvrstu vezu znanosti i poduzetništva”, izjavila je Perko.

Kako financiranje transfera tehnologije iz akademskih institucija prema korporativnom sektoru može unaprijediti gospodarstvo odlično ilustrira primjer Finske. Ta je država u samo 10 godina postala jedna od najinovativnijih u Europskoj uniji, s Nokijom kao simbolom njezina tehnološkog uspona. A to je postalo moguće zahvaljujući promjeni stava prema inovacijama, transferu tehnologije i promoviranju veza između istraživačkih institucija i industrije.

* Sadržaj omogućio HBOR