Veliki rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina, te problemi s poskupljenjem pšenice, brašna, kukuruza i energenata negativno utječu i na crnogorsku pekarsku industriju. Izostane li vladina pomoć njihov opstanak doveden je u pitanje, ocijenjeno je na sjednici Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije, izvještava Portal Analitika.

Lidija Rmuš, tajnica Odbora, rekla je da je utjecaj pandemije koronavirusa na poslovanje bio izuzetno velik i u prva tri tromjesečja ove godine, ali da je turistička sezona pomogla da se dobiju bolji rezultati. Ona je dodala da je veliki problem rast cijena repromaterijala što utječe na sve sektore poljoprivrede, ali najviše pogađa pekarsku industriju kojoj je ograničene cijena osnovne vrste kruha.

“Kod jednog broja tvrtki u 2021. došlo je do rasta proizvodnje, prihoda i izvoza. Turistička sezona osnažila je rad pekarske industrije, ali dva-tri mjeseca rada ne mogu popraviti loše stanje iz prethodnih 18 mjeseci.

Tome je pridonijela i odluka vlade o ograničavanju cijene osnovne vrste kruha na 50 centi, a marža nije ograničena, dok je kod ostalih prehrambenih proizvoda limitirana samo marža, ali ne i osnovna cijena”, objasnila je Rmuš.

Ona je navela da već u listopadu, zbog povećanja cijena pšenice, dolazi do povećanja cijene brašna za 20%, a zbog najavljenog novog poskupljenja pšenice na globalnoj razini očekuje se i daljnji rast cijena.

“Dosad su pekare često bile jamac socijalnog mira zadržavajući cijene kruha i uz stalni porast cijena inputa, ali posljednja poskupljenja mogu dovesti do velikih gubitaka koji se neće moći nadoknaditi”, dodala je Rmuš.

“Apeliramo na nadležna ministarstva da što prije pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada upitno isplati li se velikim industrijskim pekarama proizvoditi kruh”, rekla je Rmuš.

Industrijske pekare suočavaju i s problemom neradne nedjelje, jer svoje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovine koji ne rade tog dana, zbog čega im se promet u posljednje dvije godina smanjio za 15 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost