Europska komisija razmatra produženje pandemijskih pravila o državnoj pomoći “još samo jednom” suočena s apelom gospodarskih sektora kojima je COVID kriza najviše naštetila poslovanju. Podsjetimo, krizna europska pravila uvedena su kako bi pojedini sektori preživjeli krizu koju je donijela pandemija koronavirusa.

Kako prenosi Financial Times, Magrethe Vestager, europska povjerenica za zaštitu tržišnog natjecanja, izjavila je kako Bruxelles razmatra produženje sadašnjeg okvira do proljeća iduće godine, ali se nada da će to biti “još samo jednom”.

Alati za oporavak

Ipak, dodala je kako će i nakon ukidanja postojati alati koji će pomoći u oporavku sektora koji se još uvijek bore za opstanak. Vestager je pojasnila kako će buduća pravila o državnoj pomoći ciljati industrije posebno snažno pogođene pandemijom, kao što su zračni prijevoznici i ugostiteljstvo.

No, upozorila je i kako bi Europska unija trebala iskoristiti “ponešto novca poreznih obveznika za poticanje privatnih ulaganja” umjesto ulijevanja proračunskih sredstava kroz pomoć u pandemiji. Podsjetimo, Europska je komisija od početka pandemije odobrila državnu pomoć vrijednu 3,09 bilijuna eura u više od 650 slučajeva.

Od većih slučajeva valja istaknuti 9 milijardi eura vrijedno državno spašavanje njemačke zrakoplovne kompanije Lufthanse koja se suočila s dramatičnim padom broja putnika uslijed epidemioloških ograničenja. Izvanredne mjere državne pomoći trebale bi biti postupno ukidane, smatra Vestager, jer se poduzetnici još suočavaju s polaganim oporavkom potražnje.

Osjećaj za stvarnost

“Ukinut ćemo privremeni okvir, ali s osjećajem za stvarnost. Sada imamo nove izazove koji dolaze, a koji možda imaju veze s pandemijom”, istaknula je europska povjerenica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dodala je kako neke nove mjere – poput omogućavanja malim i srednjim tvrtkama da se lakše financiraju na tržištu kapitala, a ne toliko putem bankovnih kredita – mogle biti produžene jer ih Komisija smatra poticajnima za inovacije i konkurentnost.

Analiza je pokazala kako su kompanije utrošile samo četvrtinu od odobrenih 3,09 bilijuna eura jer im ostatak jednostavno nije trebao. To je dodatan argument kritičarima pandemijskih mjera koji smatraju da je takva pomoć narušila konkurentnost.

U tome posebno prednjači irski zračni prijevoznik Ryanair koji je podnio žalbu zbog odobrenja Europske komisije za državnu pomoć zrakoplovnim kompanijama, uključujući njemački Condor i austrijski Austrian Airlines.