Vlasnik portala cijenegorina.info, Tin Bašić, u N1 Studiju uživo komentirao je velik rast cijena goriva.

“Nažalost ne možemo pronozirati takve stvari, ono što tvrdim već neko vrijeme, ono što nas je korona naučila, prognoze i predviđanja za budućnost su nemoguće. Tako i u ovom slučaju, cijene su skočile u nebo, barel nafte na londonskoj burzi je 84 dolara, to nije najveća cijena u povijesti. Cijena barela je skočila na 140 dolara u onoj prvoj financijskoj krizi. Sada imamo drugačiju situaciju, sada je 84 dolara i to se reflektiralo na mediteransku burzu. To je došlo i do nas i sada litru benzina i dizela plaćamo najskuplje dosad”, rekao je na početku.

No zašto cijene goriva rastu čim naraste cijena barela, ali ne pada kada pada i ona?

“Kolega Bičin iz Jutarnjeg lista dao je fantastičan opis toga. Kada cijene nafte skoče onda skoče i kod nas brzinom rakete, kada padaju onda kod nas, kao list, lagano padaju dok ne padnu. Nažalost to je tako, to je situacija ponude i potražnje. Imali smo situacija gdje bi litra dizela pojeftinila i do 40 lipa u jednom danu. Postoje stručnjaci koji sigurno imaju konkretniji dogovor na ovo pitanje, no logika je jasna, kada cijena barela jako pada onda se to sporije vidi jer treba ipak zadržati malo kapitala”, objašnjava.

Što je s trošarinama?

“Oko 50, 60 posto cijene u Hrvatskoj čine trošarine. Uvijek kada dođe do rasta cijena, uvijek se potakne i pitanje trošarina. Tu se ne može dati jednoznačan odgovor hoćemo li ili ne smanjivati trošarine. Kada cijene rastu uvijek pitanje zašto ne smanjimo trošarine, no kada padaju nitko ne pita hoćemo li dizati. Napomenuo bih da smo u koroni imali cijenu benzina od 7,70 kuna, u travnju prošle godine. Tada nismo potencirali pitanje trošarina.

Postoje dvije mogućnosti, ostaviti trošarine kakve jesu i prilagođavati ih, ili staviti linearne trošarine. Tada ulazimo u rizik kada cijena goriva raste to nas spašava, ali kada pada plaćamo jednako gorivo kao i kada je skupo. Tada bi se opet postavilo isto pitanje zašto ih ne smanjimo. Ne kažem da će cijena goriva nekad uskoro padati. Moramo biti svjesni da je svjetsko gospodarstvo rapidno krenulo nakon zaključavanja, gospodarska aktivnost se brzo počela odvijati i naravno da je potražnja skočila kao nikad dosad, što je potenciralo rast cijena, ali i inflaciju. Treba pričekati i vidjeti kako će se sada sve razvijati da se te razine stabiliziraju. Tu veliku ulogu imaju članice OPEC-a koje mogu svojim dogovorom povećati proizvodnju i tako utjecati na cijenu goriva”, zaključuje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost