Kako stoje stvari s kretanjem plaća u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec saznajemo od Državnog zavoda za statistiku. S odmakom od nepuna dva mjeseca njegovi podaci daju sliku prosječnih isplaćenih neto i bruto plaća, distribucije plaća (medijana), prosječnih plaća po satu i po djelatnostima, a nešto novijega datuma su i zasebni prikazi neoporezivih isplata koje svojim zaposlenicima isplaćuju pravne osobe u Hrvatskoj. Nešto drukčiji pogled na plaće i troškove rada ponudila je najnovija, jučer objavljena analiza Financijske agencije (Fina).

Zanimljivije zapažanje

Fina se, naime pozabavila troškovima osoblja odnosno troškova rada koje je u svojim izvješćima za prošlu godinu iskazalo nešto više od 139.000 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija. U kontekstu utjecaja pandemije jedno od zanimljivijih zapažanja koje se iščitava iz te analize svakako je podatak o otpremninama. To je prošle godine bila stavka u okviru troškova rada na kojoj je zbirno zabilježeno najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Za otpremnine je, naime, lani isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna što je za oko 200 milijuna ili 33 posto više nego u 2019.

Inače, spomenutih je 139.000 poduzetnika u pandemijskoj 2020. zapošljavalo nešto manje od 950.000 ljudi. Za redovna primanja zaposlenika (neto plaće i nadnice, troškovi poreza te doprinosi iz plaća i na plaće) u svojim su izvješćima iskazali 105,7 milijardi kuna troškova osoblja, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 0,4 posto. Usto, dodatnih 12,5 milijardi kuna ili 1,2 posto više nego 2019. izdvojili su na pozicijama troškova rada. Uz autorske honorare i ugovore o djelu, angažmane agencijskih radnika i rad putem studentskog servisa, ti troškovi uključuju i one za otpremnine, naknade upravama, potpore radnicima, primitke u naravi.

Kad su posrijedi troškovi osoblja, iz Finine analize proizlazi da se na njih odnosi gotovo svaka sedma kuna lani ostvarenih poslovnih rashoda (ili 15,1 posto), a u odnosu na ukupne rashode udjel troškova osoblja bio je 14,7 posto. Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, obračunata prosječna mjesečna neto plaćaiznosila je 5971 kunu. U odnosu na godinu prije to je nominalno 1,7 posto više. Taj podatak odražava određene razlike u odnosu na sliku koju daje obuhvat i metodologija DZS-ovih podataka o prosječnim plaćama (neto plaće su prema tim podacima lani nominalno porasle 2,7 posto).

Porezi i doprinosi – 23 posto

Prema Fininom pregledu, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret poslodavca u 2020. iznosila je 9290 kuna, dok je bruto II iznosio 8111 kuna. Razumljivo, u ukupnim troškovima osoblja najveći dio odnosi se na neto plaće i nadnice (64,3%), dok troškovi poreza i doprinosa iz plaća čine 23 posto, a doprinosi na plaće (zdravstvo) 12,7 posto tih troškova.

Od 12,5 milijardi kuna drugih troškova koje poslodavci izdvajaju za zaposlenike, gotovo četiri petine odnose se na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi koji su u 2020. povećani za 8,8 posto, na ukupno 9,9 milijardi kuna, ističu u Fini. Od toga se 798,8 milijuna kuna odnosi na već spomenute otpremnine na koje je godinu prije otišlo manje od 600 milijuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Istodobno, pod utjecajem pandemije troškovi plaćanja agencijama za privremeno zapošljavanje prošle su godine smanjeni za 16 posto, sa 800 na 672 milijuna. Najveći pad troškova agencijskih radnika zabilježeno je, očekivano, u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za čak dvije trećine). U apsolutnom iznosu, pak, najveći su troškovi za agencije za privremeno zapošljavanje zabilježeni u djelatnosti informacija i komunikacija te u trgovini. U Fni primjećuju i da od sedam poduzetnika unutar djelatnosti Opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (a ukupno ih ima 817) koji su iskazali troškove agencijskih radnika, najveći iznos iskazao Zagrebački holding, 24,5 milijuna kuna. v