Smart Industry
Sredstva EU fondova

Imamo priliku koja se više nikada neće ponoviti

Regulativa EU zaostaje za onom u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, zbog čega ima puno manje startupova koji su pokretači investicija.

Lucija Špiljak
04. listopad 2021. u 22:02
Foto: Shutterstock

Na multimedijalnom novinarskom festivalu Fažana Media Fest koji se u svom trećem izdanju održao od 6. do 12. rujna, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je okrugli stol o umjetnoj inteligenciji, digitalnom gospodarstvu i digitalizaciji Europske unije.

Kako je na početku istaknuo Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu, po sazivu novog sastava EP-a zelena transformacija i digitalizacija istaknute su kao prioriteti.

“Mi smo već debelo u 4. industrijskoj revoluciji. Svjesni smo da su digitalna nacija i digitalno gospodarstvo osnova konkurentnosti javnog i privatnog sektora u svim zemljama članicama Europske unije.

Cijeli proces digitalizacije mora ići od top menadžmenta prema vrhu; od gore se donose odluke, a zatim se stvari slažu i unaprjeđuju. Od toga ne treba bježati, upravo suprotno, ovo su naše prednosti. Pitanje je samo tko će brže i prije. Ne smijemo raditi stvari danas onako kako smo ih radili jučer i misliti da će sutra biti bolje”, smatra Flego.

Osvrnuo se na modele i pristupe iz drugih dijelova svijeta, poput američkog za kojeg je naveo da je otvoreniji te da se unutar njega najprije proizvodi i prodaje, a tek onda dolaze zakoni i propisi.

Regulative koje koče

“Europski način je bio drugačiji – birokracija i administracija, različiti zakoni, a onda očekivanja da se tržište treba ponašati kako tamo piše. To je pokazalo da smo unazadili u usporedbi sa SAD-om i Kinom. Svjesni smo u Europskom parlamentu da digitalizacija i digitalna transformacija ulaze u sve segmente društva koje će osjetiti njihove prednosti.

Bez obrazovanja i ljudi toga nema i tome se trebamo okrenuti, gledati pozitivne primjere izvana. Moramo iskoristiti mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, umjetne inteligencije, digitalnih inovacija i vještina… Cijeli je niz zakonodavnih paketa koje nas sutra čekaju. Utjecaj digitalizacije na konkurentnost je velik, a Europa u tome ne može sama, ključni su planovi oporavka i otpornosti svih zemalja članica.

Nikad veća sredstva se u to ulažu. Pred nama su godine u kojima će se istaknuti zakoni o sigurnosti potrošača, pravni okviri proizvodnje softvera i softverskih rješenja, ali i velikih fondova koje su nam na raspolaganju, a koji će biti zeleni i digitalni. Potrebno je organizirati digitalizaciju za dobrobit i napredak cijelog sustava. Smatram da u Hrvatskoj imamo generacijsku priliku koja se možda neće ponoviti”, smatra Flego.

Na okruglom je stolu sudjelovala i Hajdi Ćenan, potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, koja se nadovezala na Flegine primjere i usporedbe s drugima, povlačeći paralele sa SAD-om i Kinom.

“Europa najprije želi regulirati, kao da može predvidjeti sve scenarije, i to posebno kod tehnologija koje tek otkrivamo. Onda se dogodi trenutak da već imamo regulative koje nas koče i moramo razmišljati o svim drugim preprekama umjesto o poslu i uspjehu. Digitalizacija je osnova za nove tehnologije i inovacije, govori se da su startupi pokretači inovacija.

No europska startup scena zaostaje za drugima, primjerice SAD-om i Kinom. Ne možemo se sa SAD-om uspoređivati ni po broju startupa jednoroga čija je valuacija veća od milijardu dolara, jer ih je u SAD-u, u usporedbi s Europom, 5-6 puta više”, navela je Ćenan.

Sve predugo traje

Osvrnula se i na europske valuacije startup kompanija, spomenuvši pritom kako je u prvom kvartalu 2019. Europa bila bogatija za 27 startupa, od čega je samo 13 u EU, a toliko će ih i ostati s obzirom na to da Ujedinjeno Kraljevstvo, koje ima najviše jednoroga, sada više nije dio EU-a.

“U Europskoj uniji dobijete jednu valuaciju, u Ujedinjenom Kraljevstvu na tu valuaciju dolazi još jedna nula, a u SAD-u još jedna više. Zato naše kompanije odlaze izvan EU-a. S druge strane pak imamo velike planove poput digitalnog kompasa, kada pričamo da će Europa pomoći startupima da bude više jednoroga.

Navode da žele do 2030. udvostručiti broj jednoroga, što nije loše, ali kada idemo od startne pozicije u kojoj ih SAD ima oko 1200, a Europa 200-tinjak, nije za očekivati da će Amerika stajati i čekati. Dolazimo do regulative koja je u svijetu bolje riješena nego u Europi.

Moramo dosta stvari olakšati. Zašto ne usvojiti iz drugih primjera? Primjerice, UK je uzeo neke elemente i sada imaju najviše jednoroga od svih europskih zemalja. Moramo ljude u industriji pitati što žele i što im treba pa da im EU pomogne. I mi prema našoj Vladi i ministarstvima kroz različita udruženja nastojimo komunicirati sve potrebe, nadamo se da će se nešto pokrenuti.

U Europi jednostavno sve dugo traje. U pet godina stvari se jesu mijenjale i olakšale, ali ne možemo ponovno čekati”, istaknula je Ćenan.

Spomenula je i tzv. kulturu neuspjeha koja u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela.

“Kada osoba vani uloži i izgubi novac, dobiva porezne olakšice zbog te investicije jer se očekuje da je njome ipak potaknula projekte koji će kasnije imati neku dodatnu vrijednost. Imamo različite primjere uspješnih poduzetnika poput Rimca, Kutića i Sabola koji su imali viziju i uspjeli unatoč tome što su iz Hrvatske, a ne zato što su iz Hrvatske.

Ne treba smišljati toplu vodu, postoje pravni okviri koji se mogu prilagoditi i pomoći hrvatskim kompanijama, da im se olakša poslovanje, od birokracije do poreznih olakšica na investitore, vlasnički udio za zaposlenika, privlačenje i zadržavanje talenata”, istaknula je.

Treba više uključiti struku

Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja i informacijske tehnologije pri HGK, smatra da je dijalog između zakonodavaca i poslodavaca u Hrvatskoj i Europi nedovoljan, zbog čega nastaju zakoni bez stvarnih primjena i doprinosa za društvo.

“Primjerice, naš Nacionalni plan za oporavak i otpornost koji u sebi ima 20% digitalnog i zelenog. Nas se kao udruženje u IT-u nije pitalo kako se i što može nešto napraviti bolje, nema suradnje s državom. To su veliki rizici da se taj novac neće znati dobro potrošiti. Želimo stvarne projekte koji će u inicijalnoj fazi dobiti poticaj i motivaciju, krenuti naprijed i onda se kasnije razvijati.

Sve više raste svijest i potreba za digitalizacijom, sve više je oko nas virtualnih građana. Jedna od vertikalno-prioritetnih industrija može biti upravo IT koji zapošljava široki spektar ljudi iz različitih drugih branši. Kao država imamo veliku priliku kod Strategije pametne specijalizacije za koju se piše nova verzija.

Ako to propustimo, nećemo barem deset godina svjedočiti tolikoj mogućnosti investicija”, smatra Mrvoš.

Rasprava za okruglim stolom dovela je i do još jedne važne teme – umjetne inteligencije koja je, kako je Ćenan istaknula, došla na loš glas zbog znanstvene fantastike, serija i filmova.

“Nitko ne razmišlja da je upravo umjetna inteligencija omogućila da nastane velika količina drugih poslova koji nisu postojali prije 30 godina, a mnogi niti prije pet godina. Pojavit će se poslovi koje nismo mogli ni zamisliti. Strojevi stvarno automatizacijom veliki broj poslova napraviti brže i bolje od ljudi, ali neće nas roboti zamijeniti”, istaknula je Ćenan.

Na kraju rasprave zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego osvrnuo se na program Digitalne Europe od 2021. do 2027. godine, vrijedan osam milijardi eura, kojim Europa želi ubrzati digitalizaciju, a time i konkurentnost gospodarstva i društva u cjelini.

“Trebamo početi razmišljati o tome kako od vrtića kroz obrazovni sustav usaditi kreativnost, kritičko razmišljanje i inovativnost jer bez toga nećemo moći koristiti ni djelić svih mogućnosti koje će nam biti na raspolaganju, u što je uključeno i tržište rada.

Digitalna Europa je prvi program namijenjen digitalnoj konkurentnosti. Pritom smatram i da bi Vlada RH trebala više kontaktirati sa strukom oko ovako važnih pitanja”, zaključio je.

New Report

Close