Redovi građana koji čekaju u ili ispred banaka radi kupnje dionica u okviru inicijalne javne ponude u Hrvatskoj su već zaboravljeni prizori. Ni prema prometima na domaćoj burzi ne bi se baš reklo da je tzv. retail jako zainteresiran za burzovna ulaganja, ali za netom završenog IPO-a tehnološke tvrtke Span neki su upravo “tim poslom” čekali i do dva sata u poslovnicama Zagrebačke banke, agenta IPO-a. S neskrivenim ponosom tu je crticu kao iskaz povjerenja u investicijsku priču Spana apostrofirao i njegov čelnik Nikola Dujmović prilikom jučerašnje objave rezultata IPO-a i uvrštenja dionica na Službeno tržište Zagrebačke burze.

Kroz javnu ponudu investitorima je ukupno ponuđeno 578.200 dionica kompanije, a operacija je zaključena prodajom svih ponuđenih dionica, i to po cijeni od 175 kuna, što je bila i gornja točka raspona cijene utvrđenog pri objavi javnog poziva za upis (160-175 kuna). Investitori su, dakle, u dionice Spana uložili ukupno 101,18 milijuna kuna, a s obzirom na ukupan broj dionica (1,96 milijuna) novi ulagatelji postali su vlasnici 29,5 posto kompanije.

Kako je istaknuto za jučerašnje objave rezultata, za upis po cijeni od 175 kuna iskazana je potražnja za gotovo 810 tisuća dionica odnosno 40 posto više od ukupno ponuđene količine, dok je ona za upis po minimalnih 160 kuna premašila ponudu za 75 posto.

U konačnici su dionice iz IPO-a raspoređene tako da je 35,6 posto alocirano malim ulagateljima, s tim da u ukupnom broju novih ulagača iz tih redova dolaze tri od četiri nova dioničara Spana.

Daljnjiih 8,5 posto su dionice koje su upisali Spanovi zaposlenici u Hrvatskoj kojima je kroz tzv. ESOP program ponuđeno je 49.000 dionica, dok je tzv. kvalificiranim ulagateljima, njih 39, pripalo nepunih 59 posto od ukupno ponuđenih dionica.

S obzirom na bonus sheme koje su predviđene za zaposlenike Spana u Hrvatskoj, to što je više od polovice ukupno zaposlenih upisalo dionice (njih 242) zapravo nije iznenađenje. Ni solidan iskazani interes kvalificiranih odnosno institucionalnih investitora u investicijskoj se zajednici ne smatra neočekivanim.

No, oko 36 posto dionica iz IPO-a vrijednih oko 37 milijuna kuna koje su alokacijom raspoređene (ostalim) malim ulagateljima burzovne je profesionalce donekle ipak ugodno iznenadilo. Pritom se, međutim, ne misli samo na ukupno iskazanu potražnju građana ulagača, već i na sam pristup alokaciji.

Neslužbeno se, naime, čuje da su prilikom rezanja “viška upisa”, znatno jače kresani fondovi odnosno institucionalni investitori negoli količine upisane od malih ulagatelja. U zoni preferencija kod nas su se češće jače “šišali” mali, reći će jedan od veterana domaće burzovne scene.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Kako bilo, upravo zbog razmjerno značajnog participiranja malih ulagača mnogi danas govore o napokon “pravom IPO-u” na domaćem tržištu. Javne ponude dionica u posljednjih nekoliko godina uglavnom su zaobilazile “retail” fokusirajući se uglavnom na velike institucionalne investitore (ponajprije fondove) i ponude s visoko postavljenim donjim pragovima uloga. Među burzovnim ulagateljima to se samo djelomično pripisuje jednostavnosti i brzini provedbe IPO-a, budući da su oni koji idu na kvalificirane ulagatelje rasterećeni nemalog posla izrade Prospekta.

Razbuktala potražnja

Osnivač i predsjednik Uprave Spana je pak rezultate IPO-a sažeo u ocjenu kako su ostvareni svi ciljevi koje su htjeli postići.

“Potražnja za dionicama je značajno nadmašila ponudu. S više od tisuću novih dioničara, među kojima su institucionalni ulagatelji, puno malih ulagatelja i naši zaposlenici, postigli smo uravnoteženu dioničarsku strukturu s kojom Span ulazi u novu razvojnu fazu poslovanja”. Među novim dioničarima više je od polovice Spanovih zaposlenika u Hrvatskoj. “Ponosan sam što radim s ljudima koji toliko vjeruju u ono što radimo. Hvala svim dioničarima na povjerenju i veseli me što ćemo sve uspjehe kompanije u budućnosti zajednički dijeliti“, poručio je Dujmović. I upravi Zagrebačke burze su zadovoljni. “Velik interes jasno pokazuje kako je kompanija percipirana od strane ulagatelja, na što je sigurno utjecala i činjenica da je IT sektor jedan od najatraktivnijih za investiranje u cijelome svijetu. Sigurna sam da će Span potaknuti i druge kompanije počnu razmišljati o izlasku na burzu jer je sasvim jasno da na domaćem terenu ima dovoljno sredstava i ulagača spremnih ulagati u dionice”, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave. S obzirom na interes koji je u IPO-u izazvao Span, kao i na strukturu novih dioničara, mnogi računaju da bi s početkom trgovanja Spanove dionice mogle biti dosta aktivne. Inače, pri cijeni dionice u IPO-u od 175 kuna tržišna kapitalizacija kompanije iznosi nešto više od 340 milijuna kuna. U usporedbi sa sastavnicama Crobexa, to ga svrstava među kompanije niže tržišne kapitalizacije, ali Span se prošlogodišnjim rastom od 30 posto u odnosu na 2019. nalazi pri samom vrhu, navode Fimini analitičari.

Naravno, prilikom IPO-a u prvom planu su pitanja vezana uz budućnost odnosno planovi koje kompanija ima s novcem prikupljenim IPO-om. Iako u slučaju Spana nije riječ o izdanju novih dionica već prodaji vlastitih dionica, upućeni će reći kako su one svojedobno otkupljene za višestruko manji iznos pa se u svakom slučaju može govoriti o zaradi odnosno svježem kapitalu.

U iščekivanju plana

Dujmović je zbog burzovnih pravila ostao na načelnim najavama da bi uskoro mogli izaći s nekim konkretnijim poslovnim planovima. No, burzovne promatrače ništa ne priječi da spekuliraju, pa tako neki kao mogući idući korak vide i neku akviziciju. U svakom slučaju, računa se da bi kompanija IPO mogla iskoristiti za jače okretanje prema razvoju vlastitih proizvoda, odnosno IT rješenja koji nose veće marže. Jedan od segmenata poslovanja koje se s tim u vezi najčešće ističu je – cloud.

U posljednje tri godine Span grupa je prihode povećavala po godišnjoj stopi većoj od 20 posto i danas se smatra jednom od vodećih hrvatskih IT kompanija, što pak vrijedi i za izvoz koji mu nosi 70 posto prihoda. Surađuje s 40-ak međunarodnih partnera i posluje s više od 1200 klijenata na 100 tržišta na šest kontinenata, a među njima su i vodeće regionalne i globalne korporacije.