Europska industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila dok je Hrvatska bila među zemljama EU s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 1,4% u usporedbi s lipnjem kada je prema revidiranim podacima Eurostata stagnirala. U eurozoni proizvodnja je u srpnju porasla 1,5% u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima neznatno pala, za 0,1%.

Srpanjski oporavak predvodio je sektor netrajnih potrošačkih dobara s udvostručenim tempom rasta proizvodnje na oba područja, za 2,8% u EU, te za 3,5% u eurozoni.

Pomogao je i oporavak proizvodnje u sektoru kapitalnih dobara, koji je u EU zabilježio 2,4-postotni rast, te za 2,7% u eurozoni, nakon oštrog pada u lipnju. Proizvodnja intermedijarnih dobara blago je ubrzala, uz stopu rasta od 0,5% u EU, te 0,4 u eurozoni.

Među zemljama EU najviše je u srpnju mjesečno, prema sezonski prilagođenim podacima, porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,8 posto. Slijede Belgija i Portugal s rastom od 5 i 3,5%.

Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je šest zemalja EU, a najveći je bio u Litvi (-2%). Slijedi Slovenija s padom od 1,8. Hrvatska je u srpnju bilježila pad industrijske proizvodnje za 1,6% u odnosu na lipanj kad je bila porasla 1,5%.

Sve su zemlje EU osim Portugala u srpnju bilježile rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, najviše Belgija, gdje je skočila 26,4%. Hrvatska je u srpnju imala na godišnjoj razini rast industrije za 4%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost