Od danas do 17. listopada, pod sloganom “Stvorimo zajedno sliku Hrvatske”, traje popis stanovništva, kućanstava i stanova – najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje će po prvi put, u dvije faze, biti provedeno “bez papira”, odnosno potpuno digitalno.

Popis obuhvaća tri jedinice – stanovništvo, kućanstva i stanove, a u prvoj fazi, do 26. rujna, građani se mogu samostalno popisati kroz sustav e-Građani.

U drugoj fazi, od 27. rujna do 17. listopada, popisivanje će provoditi popisivači na terenu, osobnim intervjuom sa stanovništvom te uz pomoć prijenosnih računala, popisati će sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale.

U upitniku 60-ak pitanja, svi popisni podaci su službena tajna

Građani će u prvoj fazi, samopopisivanjem, moći popuniti upitnik o svom stanu i kućanstvu, a u njemu je ukupno šezdesetak pitanja na koja odgovara jedna osoba iz kućanstva.

Pravilo je samopopisivanja, naime, jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo. Što znači da, ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građanima, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove, kućanstvo i stan.

Nakon uspješnog ispunjavanja upitnika, zaključavanja i slanja, e-ispitanik će dobiti kontrolnu šifru koju treba zapisati, spremiti i čuvati do druge faze terenskog popisivanja kada će ju predati popisivaču.

Jedinstvene šifre moguće je osobno uručiti popisivaču kada on dođe na adresu, a može ju se i ispisati te ostaviti na vidljivu mjestu kako bi je popisivač mogao preuzeti.

Popisivači na terenu zaduženi su za određene popisne krugove, a jedna osoba može joj dati vlastite podatke, podatke o stanu i kućanstvu te podatke za sve članove kućanstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ako su u trenutku popisivanja prisutni i ostali članovi kućanstva, svaka osoba može popisivaču dati vlastite podatke.

Popisom neće biti popisivani građani u iseljeništvu – svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke države u svijetu, nego popisivanje stanovništva koje živi u državi prema strogo određenim međunarodnim definicijama.

Svi popisni podaci su službena tajna, iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati ni izravno niti neizravno te ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za bilo kakvu provjeru.

Cilj je popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva, njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova, a njegovi rezultati služe i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja.

Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Kako izgleda upitnik

Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova.

Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.

Bračno stanje, vrsta životne zajednice, broj djece, državljanstvo, narodnost…

Što se tiče podataka o osobi, državu zanimaju njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.

Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.

Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica…

Obrazovanje i zaposlenje

Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.

Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao.

Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…).

Pitanja oko Domovinskog rata

Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.

O stambenim jedinicama

Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.

Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoje li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.

Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade…

Angažirano 8000 popisivača i 1100 kontrolora

U provedbi popisa bit će angažirano oko 8000 popisivača, 1100 kontrolora, 170 instruktora i 45 koordinatora, a osim njih bit će angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, ispostava i popisnih centara, tako da će sveukupno biti angažirano oko 9500 osoba.

Popisuje se fizičke osobe koje su državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, te osobe koje u referentnom trenutku imaju boravište u Hrvatskoj.

Prvi rezultati bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja, a konačni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Državni zavod za statistiku poduzet će u provedbi popisa mjere za uspješnu provedbu preporuka Stožera civilne zaštite, s obzirom na epidemiju koronavirusa.