EN DE

Menadžeri moraju kontrolirati stres i smanjiti čimbenike rizika

Autor: Suzana Varošanec
18. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Iako se u Hrvatskoj ljudi najviše boje malignih bolesti, statistike pokazuju da su koronarne bolesti dvostruko smrtonosnije

GfK Centar za istraživanje tržišta i Stratum HealthCare MR proveli su istraživanje o privatnoj potrošnji građana za zdravstvene potrebe kojim je dobivena dosta dobra opća ocjena vlastitog zdravstvenog stanja (3,7 – na skali od 1 do 5). No kao bolesti kojih se najviše plaše, građani navode tumore (36 posto) pa tek onda srčani udar (16 posto) unatoč činjenici da su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti i u razvijenim zemljama svijeta i u Hrvatskoj. Za percepciju najvećeg straha od malignih bolesti ravnateljica Srčane poliklinike mr. Mirjana Jembrek-Gostović kaže da nije neobična i specifična za našu populaciju. I najnovija američka istraživanja također pokazuju slične rezultate, tvrdi ravnateljica.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Kako tumačite tu disproporciju?
– Ljudi ne funkcioniraju po racionalnim načelima, matematici i statistici kad je riječ o strahu od bolesti. Oni se vode svakodnevnim životnim iskustvom koje govori da oboljeli od malignih bolesti ima manje šanse za preživljavanje u usporedbi s kardiovaskularnim bolesnicima. Maligne bolesti i njihov tretman izazivaju više patnje kod bolesnika, dugotrajniji je, manje efikasan i ima neizvjesniji ishod nego kod kardiovaskulanih bolesti. Za kardiovaskularne se bolesti znaju rizični čimbenici i većina ih se može kontrolirati promjenom ponašanja i medikamentoznom terapijom, dok je situacija s malignim bolestima složenija jer se rizični čimbenici ne znaju tako egzaktno i na njih je mnogo teže djelovati i kontrolirati ih pa čovjek ima osjećaj bespomoćnosti u suočavanju s njima. Iako je vjerojatnost obolijevanja i smrti od malignih bolesti u općoj populaciji manja nego od koronarne bolesti, u slučaju oboljenja patnja, neizvjesnost i vjerojatnost fatalnog ishoda je veća, a time i strah.

Autor: Suzana Varošanec
18. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati