Domaća tehnološka tvrtka Span putem javne ponude dionica (engl. initial public offer – IPO) planira prodati 578.200 vlastitih dionica, što čini ukupno 29,5 posto udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja. Ponuda je otvorena do petka, 10. rujna, za sve ulagatelje, odnosno kvalificirane ulagatelje i male ulagatelje do ukupno 529.200 dionica. Ovo je dvanaesta javna ponuda dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE), prva koja se odnosi na tehnološku tvrtku. Zašto je to dobra vijest za ostale tvrtke, burzu i institucionalne ulagatelje, a zašto za male ulagatelje?

Razvoj tržišta kapitala u ovom smjeru važan je jer olakšava pristup financiranju putem tržišta kapitala i ostalim domaćim tvrtkama. S druge strane predstavlja investicijsku priliku za male ulagatelje koji tradicionalno nisu okrenuti burzi u traganju za ulagačkim prilikama. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) je u lipnju objavila izvješće Capital Market Review in Croatia u kojem je nedvosmisleno preporučeno da je, između ostalog, potrebno poboljšati uvjete kotiranja na burzama, potaknuti tvrtke u državnom vlasništvu na uvrštavanje na primarno tržište, podići razinu aktivnosti na tržištu i na taj način iskoristiti potencijal institucionalnih ulagatelja te mobilizirati tržišta privatnog kapitala. U svom izvješću, OECD ističe da će razvijenije tržište kapitala omogućiti kućanstvima bolje prilike za ulaganja radi uspješnijeg upravljanja štednjom i planiranja za mirovinu.

Prema podacima konzultantske kuće Ernst i Young, u 2020. je na globalnoj razini provedeno 1363 javnih ponuda dionica, što je 19 posto više u odnosu na 2019. godinu. Dominantan broj tvrtki koje su po prvi put izašle na burzu u 2020. godini dolazio je upravo iz tehnološkog sektora (24 posto). Broj javnih ponuda dionica iz tehnološkog sektora u 2020. narastao je za 20 posto u odnosu na 2019. godinu. Ukupni prihodi od IPO-a u 2020. godini na globalnoj razini su dosegli 268 milijardi dolara, od kojih se trećina odnosi na tehnološki sektor. U prvoj polovici 2021. godine se trendovi nastavljaju te je provedeno 1070 IPO-a na globalnoj razini, od čega je tehnoloških bilo 27 posto.

Mjesečno izvješće o trgovanju Zagrebačke burze za kolovoz 2021. godine navodi da je na burzu bilo uvršteno 99 dionica, od kojih je 6 dionica uvršteno na Vodeće tržište, 22 na Službeno i 71 na Redovito tržište. Usporedbe radi, u 2009. godini je na ZSE-u bilo uvršteno 18 dionica na Službenom tržištu, 237 na Redovitom i 25 na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP). Ovakav trend ukazuje na smanjen interes kompanija da izvor financiranja pronađu na tržištu kapitala, ali i smanjen broj ulagačkih prilika za institucionalne i male ulagatelje. Ipak, još je važnija zatečena sektorska analiza tvrtki koje uvrštavanju svoje dionice na ZSE. Više od trećine uvrštenih dionica dolazi iz tradicionalnih sektora poput financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, proizvodnje prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda, prijevoza i skladištenja, dok 22 posto uvrštenih dionica dolazi iz turističkog sektora. Uz napomenu da ovakva ocjena ne vrijedi na razini individualne dionice, sektorska podjela ukazuje na dominaciju tradicionalnih sektora koji u prosjeku imaju manje prilika za rast. Ulaganje u dionice poduzeća koja dolaze iz tradicionalnih sektora bez značajnih prilika za rast je obično ulagateljima zanimljivo zbog dividende. Očekivanja vezana uz prinos od kapitalnog dobitka ulagatelji vezuju uz takozvane rastuće dionice (engl. growth stocks) koje karakterizira brži porast u prihodima u odnosu na tržište i brojne prilike za daljnji rast. Takve dionice obično ne isplaćuju dividendu u ranijim stadijima životnog ciklusa dok imaju obilje prilika za rast, već dobit zadržavaju i ulažu u iste, a ulagatelji zadovoljno trljaju ruke jer je dobitak moguć kroz prodaju dionica i ostvarenu razliku u cijeni. Zašto je ovo važno? Span je tehnološka kompanija s rastom poslovnih prihoda od 30 posto u 2020. u odnosu na 2019. godinu te brojnim prilikama za rast, kako kroz nove ideje, tako i kroz širenje poslovanja. Prospekt navodi da će se neto prihod od ponude ponuđenih dionica koristiti za rast na postojećim tržištima, širenje poslovanja s ključnim međunarodnim klijentima, širenje na nova tržišta i razvoj digitalne platforme SpanZone. Dakle, riječ je o rastućem sektoru i kompaniji. U tom kontekstu, dionica Spana je zanimljiva jer osvježava sektorsku strukturu uvrštenih dionica, dok istovremeno osnažuje ponudu na ZSE-u te daje signal i drugim tvrtkama u sličnim fazama razvoja da je tržište kapitala važan izvor financiranja, ali i da osvježava ulagačke prilike za institucionalne i male ulagatelje.

Brojne fintech kompanije i novi pristupi financiranju, poput npr. equity crowdfundinga, motivirani su približavanjem start-up poduzeća malim ulagateljima u ranijim fazama razvoja, dok dionice poduzeća ne kotiraju na burzi. Naime, nije svako tehnološko čudo ili potencijalni unicorn u svakom trenutku spreman za izlazak na burzu. U prvim, iznadprosječno rastućim stadijima životnog ciklusa brzorastuće kompanije oslanjaju se na vlastite izvore ili se obraćaju privatnim ulagateljima, tzv. poslovnim anđelima i, potencijalno, u kasnijim fazama fondovima venture kapitala. Drugim riječima, upravo su ti equity ulagatelji oni kojima se pružaju prilike i za značajan rast ulaganja, naravno uz preuzimanje i značajnih rizika. Mali ulagatelji tradicionalno su isključeni u toj fazi (prvenstveno i zbog njihove zaštite) ili im se u novije vrijeme takve prilike nude zahvaljujući spomenutim financijskim inovacijama.

Kad se tvrtka s potencijalom rasta u primjerenoj fazi razvoja odluči za izlazak na burzu, mali ulagatelj dobiva novu priliku za ulaganje. Dakle, bez motiva da ponudim investicijski savjet, sasvim je izvjesno da prospekt Spana navodi različite mogućnosti za rast tvrtke i u tom smislu dionica može biti zanimljiva i malim ulagateljima koji nemaju značajan broj takvih prilika na ZSE-u. Uvijek su mogući i špekulativni motivi ulagatelja na prvi dan trgovanja i “klađenje” na postavljenu cijenu od strane agenta ponude i uvrštenja (engl. underwriter). U slučaju javne ponude dionice Spana određen je raspon cijene od 160 do 175 kuna po dionici, što znači da će se ponuđene dionice prodati po cijeni koja neće biti niža od 160 kuna ni viša od 175 kuna po dionici. U financijskoj teoriji prepoznat je fenomen podcjenjivanja IPO cijene dionica od strane agenta ponude i uvrštenja kako bi prosječni prinos prvog dana trgovanja bio pozitivan. Prema zadnjim podacima koje prati i ažurira jedan od autoriteta u području IPO-a, Jay R. Ritter, između 1980. i 2020. godine, cijena dionica tvrtki koje su izašle na burzu na američkom tržištu porasla je u prosjeku 18,4 posto u prvom danu trgovanja. Međutim, nije svaka javna ponuda dionica prvi dan uspješna. U 2020. godini, 74,4 posto javnih ponuda dionica je zabilježilo rast cijene dionice na prvi dan trgovanja. Malo više od četvrtine ih je zabilježilo pad ili stagnaciju cijene na prvi dan trgovanja. Neki od najslavnijih recentnih neuspjeha u tom smislu su Deliveroo na Londonskoj burzi i Uber na NYSE-u. Ako se prisjetimo IPO-a Facebooka iz 2012. godine, naučili smo da početni neuspjeh ne mora dugoročno značiti ništa. Iako je trebalo nešto više od godine dana da se cijena dionice vrati na razinu iz inicijalne javne ponude, kasnije performanse dionice višestruko su nagradile strpljenje ulagatelja.

Zaključno, ovaj izlazak na ZSE je u skladu sa svjetskim trendovima i očekuje se da će polučiti pozitivne efekte za sve uključene dionike. Možemo se nadati da će i ostale tvrtke iz  tehnološkog sektora, koje su u primjerenoj fazi životnog ciklusa, slijediti ovaj primjer i ponuditi svoje dionice te si osigurati financiranje na domaćem tržištu kapitala. Ovo bi bio samo jedan od kanala doprinosa ovog propulzivnog sektora transformaciji hrvatskog gospodarstva iz gospodarstva temeljenog na jednostavnim uslugama u gospodarstvo zasnovano na intenzivnom korištenju znanja i visokih tehnologija.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’