Iako je razmjena podataka između poreznika europskih država obvezno već nekoliko godina, velike banke i dalje dio dobiti spremaju u porezne oaze. Kako stoji u izvješću skupine znanstvenika iz Poreznog opservatorija Europske unije, neovisnog istraživačkog tijela koje dijelom financira Bruxelles, podaci iz izvješća 36 velikih europskih banaka pokazali su da su one u porezne oaze svake godine sele 20 milijardi eura, odnosno 14 posto dobiti.

Kako prenosi Reuters, novac prebacuju u 17 država s niskim poreznim opterećenjem iako u njima neke banke imaju tek nekoliko zaposlenika. Taj je udjel ostao stabilan od 2014. iako su u međuvremenu Lux Leaks i Panama Papers razotkrili kako sve velike kompanije i bogati pojedinci izbjegavaju “porezne škare”.

Izvješće je pokazalo i kako je značajno viši iznos dobiti po zaposleniku u poreznim oazama u odnosu na države s višom stopom oporezivanja.

Naime, dobit po zaposleniku prebačena u porezne oaze iznosi 238.000 eura, a u ostalim državama 65.000 eura. “To sugerira da je dobit knjižena u poreznim oazama prvenstveno prebačena iz država gdje banke nude svoje usluge”, stoji u izvješću.

Pitanje oporezivanja postalo je osjetljivo otkako vlade velikih gospodarstava pokušavaju iznaći dodatne porezne prihode kako bi nadoknadile golemu proračunsku potrošnju tijekom krize izazvane koronavirusom.

Međudržavno izvješćivanje rasvijetlilo je kako banke funkcioniraju po pitanju (izbjegavanja) poreznih obveza te nisu promijenile svoje ponašanje iako je pitanje oporezivanja postalo aktualno u javnoj raspravi posljednjih godina, stoji u izvješću.

Izvješće se posebno fokusira na tri velike banke: britanske HSBC, njemačke Deutsche Bank i francuske Societé Générale. HSBC je na neslavnom prvom mjestu s obzirom da je između 2018. i 2020. u porezne oaze preselio više od 62 posto svoje dobiti prije oporezivanja.

Druga je talijanska Monte dei Paschi sa 49,8 posto dobiti. Inače, talijanska vlada trenutno vodi pregovore o prodaji udjela u toj banci koju je prije nekoliko godina spasila od propasti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost