Afganistansko tlo skriva možda i tri bilijuna dolara vrijedne rude i rijetke metale što je uz blokiranje potpore Ujgurima vjerojatno glavni motiv kineske najave suradnje s talibanskim režimom.

Nakon okončanja 20-godišnje zapadne vojne intervencije koja je odnijela više od 3000 života američkih i NATO vojnika uz 113.000 poginulih Afganistanaca, diplomati i analitičari smatraju kako će u taj prostor sada “uskočiti” Kina. Ali uz značajno drugačiji pristup nego Zapad.

Diplomatska suradnja

Peking se neće uplesti u vojnu intervenciju već će talibanima ponuditi diplomatsku i ekonomsku suradnju. Diplomatska suradnja vjerojatno će uključivati napore da se talibane međunarodno prizna kao legitimni režim. K tome, Kina bi se – kao stalna članica Vijeća sigurnosti – u Ujedinjenim narodima (UN) mogla zauzeti da se talibanima skine etiketa terorističke organizacije.

No, to je dugoročniji cilj koji traži suradnju sa SAD-om, kažu diplomati za Financial Times. Već početkom tjedna, nakon talibanskog zauzimanja prijestolnice Kabula, Kina je poručila kako je spremna za “prijateljske i kooperativne odnose” s novim vladarima.

Zauzvrat, Peking traži od talibana suradnju na području sigurnosti i gospodarstva. Primarni je cilj osigurati da Afganistan ne bude baza terorističkim snagama koje prijete Kini. To prije svega vrijedi za Islamski pokret istočnog Turkestana (ETIM) sastavljen od Ujgura koji se protive kineskoj represiji te muslimanske manjine u provinciji Xinjiang.

Vijeće sigurnosti UN-a lani je procijenilo da ETIM čini oko 3500 boraca, a dio njih nalazi se u Afganistanu blizu kineske granice. I UN i SAD od 2002. smatraju ETIM terorističkom organizaciom, no Washington je prošle godine ukinuo tu definiciju.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Što se tiče gospodarske suradnje, njene obrise oslikao je jedan od talibanskih lidera, Abdul Ghani Baradar, kada je na prošlomjesečnom sastanku s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Tianjinu izjavio kako se nada da će Kina “odigrati veću ulogu u budućoj afganistanskoj obnovi i ekonomskom razvoju”.

No, temelj tog ekonomskog razvoja rudno je bogatstvo Afganistana. U izvješću iz 2010. američki geolozi procijenili su da jedna od najsiromašnijih država svijeta skriva između bilijun i 3 bilijuna dolara vrijedne rude i rijetke metale. U Afganistanu se može naći od željezne rudače i bakra do metala koji su posebno važni u proizvodnji baterija za električne automobile i uređaje – litija i kobalta.

Štoviše, rezerve litija mogle bi biti veće nego u Boliviji koja sa 21 milijun tona ima najveće procijenjene rezerve tog minerala na svijetu. Od rijetkih metala američki su geolozi našli lantan, cerij i niobij.

S obzirom da zemljom već tri desetljeća neprekidno plamti rat, većina tih ležišta i dalje je netaknuta. Kako je “tvornica svijeta” u kojoj se proizvodi polovica industrijskih proizvoda, Kina je posebno zainteresirana za ove rude.

Stoga bi se kineske investicije u Afganistan mogle usmjeriti u izgradnju sustava rudnika. “Talibansko zauzimanje zemlje došlo je u trenutku nestašice tih minerala”, kaže za Deutsche Welle Michael Tanchum, analitičar Austrijskog instituta za europske i sigurnosne studije.

“Kina je već u poziciji rudariti te sirovine”, dodao je Tanchum. Naime, jedna od najvećih rudarskih kompanija u Aziji, Metalurška korporacija Kine (MCC), već ima 30-godišnju koncesiju na rudnik bakra u provinciji Logar. No, MCC-ova eksploatacija bakra do sada nije tekla glatko uslijed sigurnosne nestabilnosti u Afganistanu.

“Ako talibani mogu pružiti kineskim kompanijama stabilne uvjete poslovanja, tada samo rudarenje bakra potencijalno može donijeti desetke milijardi dolara prihoda, potaknuvši razvoj rudnika ostalih minerala”, ocjenjuje Tanchum.

Do danas vlada u Kabulu nije zaradila ni novčića od postojećih rudnika. Štoviše, bilježi goleme gubitke. Prema navodima televizijske kuće Al Jazeera, vlada na rudarstvu godišnje gubi 300 milijuna dolara. Stoga analitičari smatraju da bi izgradnja profitabilnog rudarstva u nefunkcionirajućoj zemlji poput Afganistana mogla potrajati godinama.

Drugim riječima, afganistansko gospodarstvo još će godinama biti ovisno o stranoj pomoći. S druge strane, kineski državni mediji pišu na koje sve načine Afganistan može profitirati od goleme infrastrukturne inicijative Pojas i put, kolokvijalno nazvane i “Novi put svile”.

Podsjetimo, radi se o kontroverznom kineskom projektu izgradnje mreže cesta, pruga i luka na tri kontinenta – Aziji, Africi i Europi. Međutim, i taj projekt ovisi o sigurnosnoj stabilnosti.

Ako talibanski režim potakne prelijevanje nasilja u druge srednjoazijske države, to može ugroziti kineske infrastrukturne projekte u tim državama. Od kineskih infrastrukturnih projekata u Afganistanu, ali i njegovog rudnog bogatstva, značajno bi mogao profitirati i susjedni Pakistan.

Pakistanski interes

Vlada u Islamabadu podržala je talibane u prvom dolasku na vlast 1996. godine, a tijekom godina zapadne intervencije pružala im je sklonište i podršku. Pakistanski interes ogleda se u činjenici da će se sirovine kroz tu zemlju transportirati prema Kini.

U svakom slučaju, afganistanske rude ostale su izvan dosega zapadnih kompanija. Američke i europske kompanije koje ovise o uvozu rijetkih metala iz Kine sada se suočavaju s dilemom koji modalitet suradnje pronaći s novim režimom u Kabulu. U svakom slučaju, bez političkog “utiranja puta” gospodarstvenicima su mogućnosti znatno smanjene jer riskiraju osudu zbog suradnje s teroristima.

Trenutna razmišljanja Bruxellesa iznio je visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell. On je kazao kako će EU nakon povratka talibana na vlast surađivati s novom afganistanskom vladom samo ako bude poštovala temeljna prava, uključujući prava žena i ako osigura da teroristi ne koriste afganistanski teritorij.

Tijekom vladavine od 1996. do 2001., talibani nisu dopuštali ženama da rade i prijestupnice su kažnjavali kamenovanjem. Djevojčice nisu mogle ići u školu i žene su u javnosti morale nositi burke.

Talibani su pak prekjučer objavili da žele miroljubive odnose s drugim državama i da će poštivati prava žena u okviru islamskog zakona. “Ne želimo nikakve unutarnje ili vanjske neprijatelje”, rekao je glavni glasnogovornik pokreta, Zabihulah Mudžahid.