U Njemačkoj je, obznanio je jučer Njemački savezni zavod za statistiku (Destatis), indeks potrošačkih cijena dosegnuo najvišu razinu u 27 godina. Cijene su im u srpnju porasle 3,8 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, najviše od 1993. Dijelom je to rezultat pada cijena prošlog srpnja kad je vlast zbog pandemije spustila PDV pa su cijene naglo pale, a u međuvremenu je PDV povećan.

Kad je posrijedi Hrvatska, Lovrinčević upozorava da je službeno prikazana stopa inflacije od 2 posto sasvim izvjesno realno veća.

– Indeks bitno podcjenjuje inflaciju, u Državnom zavodu za statistiku trebali bi preispitati metodologiju, kvalitetu uzorka, strukturu potrošnje, navika potrošača, vrste dobara i mjesta potrošnje jer su se uslijed pandemije koronavirusa dogodile bitne promjene – pojašnjava Lovrinčević za Večernji list, napominjući da je, prema aktualnoj metodologiji, iskazan pad cijena voća i povrća u prvih šest mjeseci, a kao indikator za cijene stanovanja koristi se i cijena studentskog smještaja koji se određuje državnim dekretom i mijenja svakih 10 godina.

– Bilo bi dobro da nam pošalju adrese tih dućana u kojima se može kupiti voće i povrće po sniženim cijenama, ali ne ono druge i treće klase jer onda to opet iskazuje skrivenu inflaciju, uspoređuju se kruške i jabuke – plastično opisuje makroekonomist.

Smatra da nije riječ o privremenu rastu, nego o trendu koji bi se mogao protegnuti u 2022. i donijeti nužno ugrađivanje inflatornih očekivanja u pregovore o cijenama te u ugovore, od privatnih do kolektivnih ugovora u javnom sektoru.