Vlada će, ako je suditi prema nedavnim najavama Vlade i predstavnika Pfizera, u Savskom Marofu uskoro bi trebala započeti proizvodnja komponenti za Pfizerovo cjepivo protiv Covida-19, no njegova tvrtka Hospira Zagreb sa sjedištem u Prigorju Brdovečkom i lani je napravila ogroman rezultatski iskorak.

Prihode, a ujedno i izvoz, više je nego udvostručila, a pritom je dobit u odnosu na godinu prije gotovo udeseterostručena.

Prema Fininoj analizi poslovanja poduzetnika Zagrebačke županije u 2020. Hospira je nakon 390 milijuna kuna prihoda ostvarenih pretprošle godine lani zabilježila gotovo 810 milijuna prihoda, a uz taj skok iskazala je 366,5 milijuna kuna dobiti, što je godišnje povećanje za više od devet puta.

Iako na području Zagrebačkog prstena sjedište imaju i neke kompanije čiji se prihodi mjere milijardama kuna – od Lidla koji je prihodima lani premašio šest milijardi kuna i Medical Intertradea s dvije milijarde, do PIK Vrbovca sa 1,85 milijardi – Hospira se time prometnula i u najvećeg dobitaša Županije, ispred Lidla (275 mil.) i samoborske Klimaopreme (62,5 mil.).

Osim toga, budući da je prema statističkom izvješću Fini vrijednost izvoza te Pfizerove tvrtke u 2020. bila zapravo istovjetna prihodu, Hospira je postala i izvoznik broj jedan u županiji.

Vrijednošću izvoza ZŽ-a donedavno je prednjačila velikogorička Hrvatska kontrola zračne plovidbe (lani s nešto više od pola milijarde kuna izvoza, a godinu prije gotovo 760 milijuna), s tim da su njoj i sjedišta više poduzetnika čiji se izvoz mjeri stotinama milijuna kuna, poput samoborske Klimaopreme (575 mil.), PIK Vrbovca (311 mil) ili Sancta Domenice iz Svete Nedelje (294 milijuna).

Od velikih poduzetnika područje Zagrebačkog prstena je i matična adresa, primjerice, Flibe (Emmezeta) i Ikee, E Plusa, Zubak grupe, Inter Carsa…

Kad je riječ o Hospiri i njezinu ulasku u globalnu mrežu proizvodnje cjepiva Pfizera i BionTecha protiv Covida-19, premijer Andrej Plenković i predstavnici američke farmaceutske korporacije potkraj svibnja su najavili mogući početak proizvodnje u Savskom Marofu u kolovozu, ističući kako se radi o investiciji s kojom će uslijediti i zapošljavanje tridesetak ljudi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pfizer je, naime, u mrežu proizvodnje cjepiva odlučio uključiti dva nova centra u Europi, a Tportalu je prije nekoliko mjeseci potvrdio da bi pritom irski Grange Castle trebao proizvoditi mRNA ljekovitu tvar, a centar u Hrvatskoj sirovinski predložak za cjepivo. Pritom su oko rokova bili nešto oprezniji; za obje lokacije naveli su da očekuju da će početi s radom do kraja godine, nakon što se preseli tehnologija, instalira oprema i ishode odobrenja regulatora.

Ponešto se o planiranoj proizvodnji novih proizvoda navodi i u ovih dana objavljenom izvješću Hospire Zagreb za prošlu godinu, s tim da poslovna godina za nju obuhvaća razdoblje od početka prosinca 2019. do kraja studenoga 2020. pa se i brojke iz tog izvješća ne poklapaju posve s onima iz izvješća Fini. Vezano uz događaje nakon datuma bilance, naime, ističe se kako je tvrtka ove godine nastavila s investicijama u opremu i proizvodne pogone u svrhu uvođenja proizvodnje novih proizvoda.

“U 2021. donesena je odluka unutar Pfizer Grupe da će Zagreb biti jedno od proizvodnih sjedišta za cjepiivo protiv Covida-19. Konkretnije, u Zagrebu će se proizvoditi pDNA, jedna od komponenti u proizvodnji aktivne farmaceutske supstance. Procjenjena investicija kreće se između šest i devet milijuna dolara”, ističe u izvješću tvrtke koju vodi Domagoj Runac.

Pored toga, dodaje se kako je u završnoj fazi i sklapanje ugovora sa švedskom tvrtkom SOBI o gradnji pogona za proizvodnju aktivne farmaceutske supstance zua proizvod Anakirna. Potpisivanje tog ugovora očekuje se krajem kolovoza, a za tu investiciju od oko 100 milijuna dolara očekivani je dovršetak gradnje 2025. godina.

Prošlogodišnji rast proizvodnje i prihoda u Hospiri pripisuju, među ostalim, rastu potražnje za nekim generičkim molekulama, poput Rokuronija, koji se koristi kod pacijenata na respiratoru. Ističu i operativni rast na američkom tržištu, kao i povećanje na iranskom tržištu koje je uslijedilo kao rezultat dobivenog tendera za plasman 1,2 milijuna šprica Retacrita.