Od 139.009 poduzetnika u 2020. godini, njih 28.615 ili skoro svaki peti poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.946), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (17.168) s udjelom od 12,4 posto i prerađivačkoj industriji (15.162) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema navedenom kriteriju, pokazala je da u posljednjih dvadeset i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 139.009 poduzetnika u 2020. bilo je 947.874 zaposlenih, što je u odnosu na 2019. pad za 2.401 ili 0,3 posto.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 235.070 radnika (24,8 posto), a trgovina 192.367 (20,3 posto), navode iz Fine.

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u građevinarstvu (6.345), trgovini (4.462), području djelatnosti informacija i komunikacija (2.162) i stručnim, znanstvenim, i tehničkim djelatnostima (1.806), pokazuju podaci Fine.

Najveći nominalni pad broja zaposlenih bio je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.510), prerađivačkoj industriji (3.483) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (2.615).

Najveće prihode i rashode ostvarili su poduzetnici u području trgovine (260,2 milijarde kuna prihoda i 250,9 milijardi kuna rashoda), u prerađivačkoj industriji (175,8 milijardi kuna prihoda i 167,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u građevinarstvu (61,7 milijardi kuna prihoda i 59,7 milijardi kuna rashoda).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po podacima Fine, najveći pad ukupnih prihoda, u odnosu na 2019. godinu, zabilježili su poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (43,2 posto) te poduzetnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (36 posto).

Iz Fine napominju kako je kriza prouzročena pandemijom covid-19 najviše utjecala na poslovanje poduzetnika u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka te u djelatnosti poslovanja nekretninama koji su 2020. završili s neto gubitkom od 1,3 milijarde kuna.

Prema neto dobiti u 2020. godini najbolji su poduzetnici u trgovini sa 7,5 milijardi kuna, što je pad od od 3,1 posto u odnosu na 2019. godinu. Na drugom mjestu su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna neto dobiti, a treći poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,4 milijarde kuna neto dobiti.