Studentski rad mladima predstavlja mehanizam sigurne egzistencije, a nerijetko služi i za stjecanje prvih radnih iskustava. Osim razvoja vještina vezanih uz sam posao kojim se planiraju baviti, studentski dani mogu biti utrošeni i tako da se iskoriste za učenje o financijskoj pismenosti.

Financijska pismenost puno je više od znanja, a možemo ju nazvati i konkretnom vještinom koja može pomoći u svladavanju životnih okolnosti koje mlade čekaju nakon fakulteta.

Dva bitna praga

O financijskoj pismenosti može se učiti na brojne načine, a jedan od tih načina je upravo i studentski rad. Studenti koji rade sve češće postavljaju pitanja oko oporezivanja i termina porezne olakšice, a mi ćemo u nastavku otkriti o čemu je tu zapravo riječ.  Već i vrapci na grani znaju da postoje neki pragovi kojima je određena njihova zarada, a oni se zovu prvi i drugi prag.

Prvi prag iznosi 15.000 kuna  i odnosi se na poreznu olakšicu roditeljima, a drugi pak iznosi 63.000 kuna i  odnosi se na plaćanje poreza na dohodak.

To je za izvršitelje studentskog posla prihod koji smiju dosegnuti prije nego budu skinuti s porezne olakšice, odnosno prije nego što će morati platiti porez ako prijeđu drugi prag.

Prvi prag se, dakle, odnosi na poreznu olakšicu. To znači da studente roditelji na poreznoj kartici vode kao uzdržavane članove obitelji te zato plaćaju manji porez. Takva situacija moguća je samo dok kao studenti zarađuju do 15.000 kuna godišnje.

Važno je napomenuti da se to odnosi na kalendarsku, a ne akademsku godinu, što studentima često zna biti zbunjujuće. Dakle, ako od početka siječnja do kraja prosinca zarade više od 15.000 kuna, roditelji će na njih u sljedećoj godini morati platiti veći porez za prethodnu, kao da nisu bili porezna olakšica. To je, ugrubo rečeno, novac koji će morati vratiti Poreznoj upravi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iznos kojeg vraćaju ovisi o plaći roditelja na čijoj su poreznoj kartici studenti prijavljeni, a svakako je dobro napomenuti da u taj iznos od 15.000 kuna ne ulaze stipendije iz javnih izvora.

Nakon što su skinuti s porezne kartice, zato što su zaradili više od 15.000 kuna, na taj isti iznos obračunat će se porez.

Međutim, njega neće platiti sve dok ne dosegnu limit od 63.000 kuna. Kada se to desi, Student servis će im, prema Pravilniku o porezu na dohodak obračunati porez i prirez.

Kako se oporezuje

Kroz plastični primjer nastojat ćemo dočarati kako to izgleda. Recimo da je Ana Anić limit od 15.000 prešla odavno, a trenutno je na 60.000 kuna zarade. Trenutno na svom studentskom poslu radi puno radno vrijeme, zbog čega početkom kolovoza očekuje plaću od pet tisuća kuna.

To ujedno znači da će prijeći drugi prag. U tom slučaju, sav iznos do 63.000 kuna neće se oporezivati. Jednostavno, tri tisuće kuna, koliko fali do praga, neće se oporezivati, a ostalih dvije tisuće kuna hoće. Dakle, Ana Anić će na dvije tisuće kuna platiti porez od 20 posto.

To bi bilo 400 kuna od dvije tisuće za koliko prelazi prag. Na njenom računu će se zbog toga naći 4600 kuna, što je iznos umanjen za porez od 400 kuna koji mora platiti. Takav način oporezivanja će se, zbog prijeđenog praga, vidjeti na svakoj njenoj sljedećoj plaći, samo će se u obzir uzimati cijeli zarađeni iznos.