Klijentima banaka na raspolaganju je 3401 bankarski zaposlenik manje nego prije deset godina. Tad ih je bilo 21.865, danas 18.464. Osjetno je manje i poslovnica u kojima mogu obaviti transakcije i posavjetovati se; u proteklom ih se desetljeću zatvorilo 375; 2011. bilo ih je 1266, sada 891.

No, zato je sve više bankomata; broj im se povećao za 2232, sa 3975 prije jednog desetljeća na 6207.

Uzmemo li u obzir da Hrvatska u usporedbi sa zemljama iz okruženja ima najviše građana koji isključivo posjećuju poslovnice, a ne zanima ih “općenje” s uređajima umjesto živih ljudi, dobivamo odgovor na pitanje zašto je u poslovnicama još neviđena gužva koja ne jenjava ni u pandemiji, samo što se redovi sada, za razliku otprije godinu i pol, protežu po ulici ispred banke, a ne u zatvorenom prostoru.

Promjena cijene usluga

Digitalizacija i štednja na troškovima zaposlenika i prostora učinili su svoje: kvaliteta usluge za klijente je erodirala, ali i bitno poskupila. Jednim dijelom i zato što banke penaliziraju korištenje šaltera.

Omasovile su naplatu podizanja gotovine s tekućih računa; nakon što je u rujnu 2019. to prva učinila Zaba, a nakon nje i OTP i PBZ, trendu se priključio i Sberbank, a HPB ju je uveo za POS uređaje. Na bankomatima se naknada ne naplaćuje, osim ako su posrijedi bankomati drugih banaka – tu je povisoka.

Naknade za “vođenje” tekućeg računa, koje je automatizirano, permanentno rastu, kao i naknade za izradu kartica, za transakcije preko internetskog i mobilnog bankarstva također su sve skuplje jer i paketi usluga za koje se plaća naknada obuhvaćaju sve manji broj uključenih transakcija.

Godišnji trošak naknada zna iznositi i više tisuća kuna. Sve više građana zato transferira transakcije, i privatne i poslovne, na Revolut, Transferwise, N26, Monese i ostale internetske fintech servise, ali zbog plaća, mirovina i ostalih primanja i dalje su primorani biti klijenti banaka na čije im račune sjedaju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Na pitanja o tome koliko su u proteklom razdoblju povećale broj bankomata, a smanjile broj poslovnica i zaposlenika, koliko se smanjio broj osobnih bankara dostupnih klijentima i koliko ih klijenata uopće ima, banke nerado odgovaraju.

Na takva pitanja, uz izuzetke, pošalju uopćene odgovore. PBZ, RBA i Addiko nisu ni odgovorili, Zaba šalje izvještaj s brojem poslovnica i bankomata, ali bez usporedbe s prethodnim razdobljima.

O broju zaposlenika ni riječi, ali redovi ispred poslovnica govore za sebe, iako iz najveće hrvatske banke poručuju da im se broj klijenata koji prosječno mjesečno dolaze u poslovnice u posljednje tri godine smanjio – više nego duplo.

Učešće transakcija koje klijenti naprave izvan poslovnica kontinuirano raste i u ovoj godini je 95,2%, kažu u Zabi.

Erste banka povećala je u 10 godina broj bankomata za 29%, na sadašnjih 737. U tom je razdoblju zatvorila 17 poslovnica i na njihovo mjesto postavila uplatno-isplatne bankomate. Ali, oni su, za razliku od trenda, povećali broj zaposlenika za skoro 500 u 10 godina, sa 2199 koliko ih je bilo 2011. na sadašnjih 2694.

Povećali su i broj osobnih bankara, za 70. No, kako im se smanjio broj poslovnica, a rastao broj klijenata, prosječan broj klijenata po poslovnici povećao se u pet godina za 1100 i danas iznosi 7300.

Iz Sberbanka ne otkrivaju koliko su smanjili broj poslovnica, kažu da su ove godine ključ u bravu stavili – jednoj, ali su istodobno na drugoj lokaciji otvorili drugu.

Broj zaposlenika im stagnira već pet godina. Nisu postavljali nove bankomate, nego su klijentima s paketima tekućeg računa omogućili korištenje MBnet bankomatske mreže.

OTP, koji je u analiziranom u razdoblju integrirao Splitsku banku, u ovoj i protekoj godini zatvorio je devet poslovnica. Neke su povezane u novu, veću. U zadnje četiri godine, nakon spajanja, povećali su broj bankomata za 20.

Radno vrijeme

“S obzirom na integracijske aktivnosti koje je OTP banka prošla u posljednjih 10-ak godina, traženi podaci teško da se mogu na našem primjeru smatrati relevantnima, ali u razdoblju od posljednje dvije godine možemo naglasiti da nije dolazilo do zamjetne promjene ni broja zaposlenika, kao niti smanjenja troškova zaposlenika, već možemo zamijetiti i trend kontinuiranog zamjetnog rasta troškova za zaposlenike”, kažu u OTP-u.

Ljeti su poslovnice još manje dostupne klijentima. Banke često uvode skraćeno, ljetno radno vrijeme poslovnica u smjenama. Zaba ga je uvela u jedan dio poslovnica u kontinentalnom dijelu zemlje, ali na moru ga ne skraćuju.

OTP je to učinio u 17 svojih poslovnica, Sberbank samo u jednoj u Zagrebu, u prvoj polovici kolovoza, a Erste također uvodi skraćeno radno vrijeme, uglavnom u kontinentalnom dijelu. U HNB-u, odakle smo izvukli podatke o broju poslovnica, bankomata i zaposlenika banaka, kažu da broj bankomata ima izraženi sezonski karakter, odnosno, njihov broj se značajnije povećava u određenim županijama u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone.

Njihove statistike kažu da prosječan građanin najčešće koristi bankomat za podizanje gotovine sa svog računa u banci – svaka peta transakcija debitnom karticom u Hrvatskoj odnosi se na transakciju podizanja gotovine.

Lani je 55 posto ukupne vrijednosti kartičarskih transakcija provedeno preko bankomata, a prosječna vrijednost jedne transakcije podizanja gotovine na bankomatu je oko 900 kuna.