Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj lani je s ostvarenih 19,2 milijarde kuna postigla osmogodišnji rekord, no njezina je vrijednost unatoč tomu i dalje manja od one koju je bilježila prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2012. godine, kada je bila riječ o gotovo 21 milijardu kuna.

Glavni je to zaključak analize konzultantske kuće Smarter koja je jučer predstavljena u Zagrebu. U Smarteru napominju kako Nacionalna poljoprivredna strategija želi postići da do 2030. ta proizvodnja dosegne 30 milijardi kuna, no pitaju se je li i kako to uopće moguće.

Šok snažne konkurencije

Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, specijaliziran za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, istaknula je da je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog europskog tržišta, novih pravila te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta.

Naravno, stvar je i u činjenici da su zemlje Europske unije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina ulagale enormna sredstva u poljoprivrednu proizvodnju i efikasnost, a zadnjih desetljeća je u fokusu Unije više ruralni razvoj nego sam rast proizvodnje.

Kako Hrvatska prije ulaska u EU nije uspjela riješiti svoje glavne probleme u poljoprivredi, koji su dodatno bili pogoršani tranzicijom i ratom, našli smo se u nepovoljnom okruženju sređenog zajedničkog tržišta.

“Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, pojasnila je Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera pritom naglašavaju da količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture hrvatske poljoprivredne proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj ovog sektora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna/ odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini, na gotovo 6,8 milijardi kuna/ oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini. Za izravna plaćanja se ukupno dosad u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura, stoji u analizi.

Tu su i posebni nacionalni programi – CMO programi (vino, pčela i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura / 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.

“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja nije predmet interesa – kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom – izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja. Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve”, upozorava Blažić.

OPG-ovi izvan službenih kanala

Prema Smarterovoj analizi ostvarena vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. iznosili je 7,87 milijardi kuna, što znači da je ostala na gotovo istoj razini kao i 2019., a usporedno s 2013., vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda smanjena je 17 posto.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj OPG-ovi sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40%, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60%. Ipak, kod navedenih omjera treba uzeti u obzir da se velik dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.

U Smarteru ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena.

Udio proizvodnje žitarice je pao, ali, s druge strane, snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja.

Udio proizvodnje mlijeka je značajno pao, ali je narastao kod proizvodnje svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada kod proizvodnje voća.

Pad je zabilježen i kod proizvodnje vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. rastao je za 8%, dok je uvoz bio manji za 6% u odnosu na 2019. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje domaće potražnje, a posebice turističke.

“Struktura vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77% suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit – najveći je deficit u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita“, objasnila je Blažić.

U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Iz Smartera analiziraju da prvi draft Ministarstva poljoprivrede pokazuju da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25% za klimu i okoliš. Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna, od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20% sredstava, a čak 35% za klimu i okoliš.

Izgledna stagnacija

Ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima trebala bi biti 20%, razmjena znanja i inovacije 2,5%… Za sektorske mjere – Vinska omotnica i pčelarski program namijenjeno je 61,5 milijuna eura.
Procjena Smartera je da novi financijski okvir EU treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako bi donio značajniji iskorak hrvatskoj poljoprivredi, kako taj sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.

Kod okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom Hrvatska ostvaruje nešto bolje rezultate od prosjeka EU pa bi, navode, bilo logično da se sredstava u većoj mjeri usmjeravaju u intervencije koje će doprinijeti jačanju proizvodnje.

“Sve naše analize stanja u poljoprivredi pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će zbog ekologije biti na udaru, kao i stočarstva koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova”, zaključak je Smartera.