Mjere HZZ-a za sufinanciranje rada, prema najavama iz Vlade, doživjet će značajnije promjene. S jedne strane najavljene izmjene, počevši od mjera za srpanj, vezane su uz dosadašnji modalitet odobravanja istih isključivo poduzetnicima iz određenih djelatnosti, no pitanje je kojih, jer još nije točno utvrđeno o kojima se radi. Neslužbeno, turističke agencije će mjere i dalje dobivati, dok se za ugostitelje i nadalje nade polažu u dobru i dugu sezonu.

S druge strane na zaredale rasprave vezano i za drugu izglednu mogućnost, a to je uvođenje ograničenja mjera za one djelatnike koji se još nisu cijepili, krenuli su razgovori Vladine administracije sa sindikatima. Kako je ova druga mjera dijelu dionika etički diskutabilna, i zbog ljudskih prava, ali i zaštite osobnih podataka, pri čemu su sve glasniji i poduzetnici i oporba, mogućnosti za to se razmatraju, i kroz srpanj će biti poznata odluka Upravnog vijeća HZZ-a. Prema ocjeni revizorice Dubravke Kopun, koja je sačinila analizu dosadašnjih mjera, Vlada ide u dobrome pravcu, naročito glede definiranja djelatnosti kojima su ove mjere nadalje potrebne. Zadnji dostupni podaci HZZ-a o odobrenim mjerama zaključno su za plaću za ožujak, i u pogledu djelatnosti pokazuje se, kaže, da je najznačajniji korisnik ovih potpora ugostiteljski sektor, koji sudjeluje s čak 26% svih zaposlenika kojima su odobrene mjere, tj. radi se o 31.836 djelatnika za koje se mjere dobivaju. Značajna kategorija su i turističke agencije koje zapošljavaju 9578 djelatnika što je udio od blizu 8% u mjerama, te hotelijerstvo i kampovi gdje je 6214 ili 5% djelatnika na koje se mjere odnose.

Manjku radne snage unatoč

Interesantan je, prema Kopun, međutim, segment građevinarstva, arhitekata i geodeta; naime. Dok se vezano za građevinski sektor kontinuirano govori o značajnom nedostatku radne snage, gotovo 4,6% njihovih djelatnika ili 5623 ljudi još je u ukupnom broju onih za koje su odobrene mjere.

Također je, kaže, interesantan podatak i o broju odvjetnika koji još primajupoptopre, iako njihova djelatnost nije značajnije pogođena pandemijom, nakon početnog lock-downa. Riječ je o 417 odvjetnika koji zapošljavaju 667 djelatnika, što čini oko 0,5% svih zaposlenika kojima su one odobrene.

Najugroženija skupina

Od ukupnog broja korisnika mjera zaključno s ožujkom – 35.900 poduzetnika koji zapošljavaju 123.547 ljudi za čija se radna mjesta mjere još provode, kritično je stanje u najosjetljivijoj skupini mikropoduzetništva. Najznačajniji u strukturi korištenja mjera HZZ-a koje obuhvaćaju sufinanciranje troškova plaća i skraćenog radnog vremena, tako su mikropoduzetnici koji zapošljavaju od 1 do 10 djelatnika. Ovi subjekti prema analizi Kopun sudjeluju s čak 63% zaposlenika za koje su sredstva odobrena. Prije godinu dana udio je iznosio cca 85%, s oko 110.000 zaposlenika.

Usporedbom ovih kretanja na godišnjoj razini – ostvarivanja mjere za plaću na početku pandemije za ožujak 2020. u odnosu na ovogodišnji ožujak pokazuje se da je broj korisnika smanjen za oko 4450 tvrtki. Prije godinu dana koristilo ju je 40.350 poduzetnika koji su zapošljavali 387.372 ljudi, s time da se u kategoriji onih koji zapošljavaju preko 50 ljudi približno nalazilo tek 2,5% poduzetnika, no zapošljavaju približno 42% zaposlenih.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Srednje veliki i veliki poduzetnici su očito kao i Vlada iznijeli velik teret, budući da je kod potpora za očuvanje radnih mjesta, zbog minimiziranja raskida ugovora o radu uslijed značajnog pada gospodarske djelatnosti slijedom pandemije, riječ o sufinanciranju troškova plaća, s ciljem zadržavanja zaposlenosti i potrošnje, a ne direktnoj pomoći poduzetnicima. Ovi subjekti kao značajni poslodavci nisu se odlučivali na veći broj otkaza ugovora o radu, i kako je broj ljudi koji dobivaju mjere danas tako sveden na trećinu u odnosu na ožujak 2020., ujedno to znači da u ovim kategorijama poduzetnici više nisu zadovoljili ni uvjete za dobivanje mjera.

Pojedini sektori, međutim, toliko su ipak pogođeni da sad kreću ciljane mjere koje na razini jednog sektora zamjenjuju horizontalne mjere. Takav je najnoviji potez Ministarstva prometa koje je jučer objavilo Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za pomoć pogođenim poduzetnicima iz prometnog sektora, ukupno vrijedan 60 milijuna kuna. Kod transporta, zračnih luka i Croatia Airlinesa zaposleno je čak 9.665 ljudi koji dobivaju mjere (udio od 7,82%).