Pandemija koronavirusa je na razini EU zaustavila trend smanjenja neaktivnog radno sposobnog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, koji traje od 2002., no Hrvatska je jedna od devet zemalja u kojoj je lani ipak smanjen udjel radno neaktivnih građana.

Prema podacima Eurostata, na razini EU se lani udjel onih koji su ostali radno neaktivni povećao s 26,6% u 2019. na 27,1% (u 2002. bio je 32,3%), dok je u Hrvatskoj lani neaktivno bilo 32,9% radno sposobnog stanovništva, što je pad za 0,6 postotnih poena u odnosu na pretpandemijsku 2019., a još vidljiviji pomak ostvaren je u odnosu na 2002. kada je taj udjel bio 37,4%.

No, Hrvatska je i dalje druga po visini udjela neaktivnih radno sposobnih ljudi, odmah iza Italije, u kojoj je visok udjel neaktivnih prošle godine povećan na 35,9%, i to najvećom godišnjom stopom od 1,6 postotnih poena.

Toliku stopu rasta imala je još i Španjolska, a značajan porast neaktivnosti bilježi se još u Irskoj, Portugalu i Grčkoj, dok su u društvu onih kod kojih je udjel neaktivnih radno sposobnih smanjen uz Hrvatsku još Malta, Latvija, Rumunjska, Litva, Estonija, Luksemburg, Poljska i Mađarska.

Inače je u odnosu na 2002. Mađarska članica EU koja je ostvarila najveće smanjenje udjela radno neaktivnih građana u dobi od 15 do 64 godine, s 40,5 na 27,2%. Susjedna Slovenija lani je zabilježila porast udjela neaktivnih, s 24,8 na 25,4%, a prema podacima Eurostata 2002. je taj udjel iznosio 31,5%.

Članica EU s najmanjim učešćem neaktivnih stanovnika ostaje Švedska, premda je lani zabilježila porast za 0,4 postotna poena, na 17,5%. Učešće manje od 20% ima još samo Luksemburg (19,1), u kojemu je broj neaktivnih ostao isti kao u 2019.

Na razini EU i dalje je više žena izvan radne snage nego muškaraca, s tim da Eurostat bilježi da je lani prvi put od 2002. zaustavljen trend smanjenja udjela neaktivnih radno sposobnih žena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost