“Dnevno Nastavni zavod za hitnu medicinu u Zagrebu ima 300-tinjak intervencija. Od toga bismo jedno 5 posto mogli pripisati vrućinama. Uslijed povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su različite vrste kolapsa, ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, jer unatoč terapiji koju uzimaju imaju tegobe”, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine za HTV.

Ni malo optimistično

Alarmantno upozorenje znanstvenika o klimi: Najgore tek dolazi

Crveni alarm za dva grada

Upozorenja na najvišem stupnju: Temperature idu i do 40 stupnjeva, evo kad stiže olakšanje

Sinjeri naglašava važnost ponašanja sukladnog visokim temperaturama.

“Jako je bitno ne izlaziti u najtopliji dio dana na otvoreno, između 11 i 17 sati. Ako izlazimo treba se adekvatno odjenuti, preporuka je da to bude prozračna odjeća, laganih materijala uz pokrivalo za glavu i zaštitne sunčane naočale”, kaže Sinjeri.

Upozorava kako bi osobe koji se zbog prirode svog posla primorane raditi na otvorenom, trebale prilagoditi svoje radno vrijeme tako da uzimaju česte pauze i odmore nakon svakih 30 do 45 minuta bivanja na suncu i dovoljno se hidratiziraju.

već danima

Meteorologinja objasnila zašto je nebo ovih dana sivo i zamućeno

Sinjeri kaže kako posebnu pozornost treba pridati starijim osobama.

“Problem kod starijih ljudi je što oni često ne osjećaju žeđ. Na ovako visokim temperaturama svi se znojimo i gubimo puno tekućine, i stariji i mlađi. ako direktno ne osjećamo žeđ, osjećat ćemo možda neke druge simptome poput suhoće u ustima, otežanog govora, a dobar pokazatelj je i mokrenje. Ako je mokraća koncentrirana, mokrimo vrlo malo, tamnije je boje, i neugodnog mirisa, to je već jedan od pokazatelja da trebamo nadoknaditi tekućinu”, savjetuje Darko Sinjeri na HTV-u.