Razvoj industrije kriptoimovine je nezaustavljiv, kako globalno tako i u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i podatak da se promet u domaćim mjenjačnicama kriptovaluta približio prometu na Zagrebačkoj burzi. Stoga će se uskoro tvrtke koje se bave kriptoimovinom suočiti sa snažnijom regulacijom, moglo se čuti na opatijskoj konferenciji “Fintech – inovacije, rizici i odgovornost” koju zajednički organiziraju Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Ekonomski fakultet u Rijeci. Kako je istaknuo Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, tijekom ove godine promet u mjenjačnicama i Zagrebačkoj burzi je praktički podjednak, oko 900 milijuna kuna. “Ove će se godine promet u mjenjačnicama kriptovaluta povećati za pet puta u odnosu na prošlu godinu i vjerojatno će prijeći 2 milijarde kuna”, izjavio je Žigman tijekom svog uvodnog izlaganja “Regulacija i financijske inovacije u službi korisnika i tržišta: mogućnosti i rizici”.

Žigman je u svom izlaganju dao pregled trenutne situacije na financijskom tržištu, pokazavši prošlogodišnje kretanje cijene kriptoimovine i tradicionalnih oblika imovine, poput dionica, obveznica ili zlata. Kriptoimovina je lani strelovitim rastom vrijednosti potpuno prekinula korelaciju sa tradicionalnim ulaganjima. “Ove je godine nastavljen veliki rast prinosa dok je kod obveznica i zlata prinos čak bio i negativan”, kazao je Žigman. Međutim, ako se pogleda izvedba pojedinih vrsta kriptovaluta, najpoznatiji bitcoin lani nije ponudio najbolje prinose. “Bitcoin u 2021. još više gubi dah i pri dnu je ljestvice kriptovaluta po rastu vrijednosti”, istaknuo je čelnik regulatorne agencije.

Kako globalna financijska industrija gleda na kriptoimovinu pokazuju i rezultati ankete koje je proveo Deloitte, a prema kojoj 83 posto ispitanika vjeruje da će digitalna imovina biti značajna alternativa novcu u idućih 5 do 10 godina. Međutim, 66 posto je vrlo zabrinuto zbog cyber sigurnosti kada je riječ o kriptoimovini, a dvije trećine vjeruje da se tempo regulacije ubrzao. Iako financiranje na temelju blockchaina omogućuje brojne prednosti, poput veće efikasnosti, lakšeg pristupa financijskim uslugama i manjih troškova, postoje i brojni rizici, kao što je nerazvijeni regulatorni okvir, problem pranja novca, pitanje sigurnosti te iznimne volatilnosti cijena kriptovaluta. U tom kontekstu rizici se mogu podijeliti na rizike za potrošače, kompanije i financijsku stabilnost, a Žigman je kazao kako su potrošači najosjetljiviji.

Stoga postoji rastuća potreba za razvojem regulatornog okvira, a prvi regulatorni odgovor je sprečavanje pranja novca. Hanfa stoga nadzire koliko domaće mjenjačnice poštuju odredbe zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. No, prilagodbe regulatornog okvira “vrte” se oko četiri elementa, pojasnio je Žigman, a to je MICAR (uredba o tržištu kriptovaluta), DORA (otpornost na cyber rizike), etičke smjernice te DLT pilot režim. “Nova regulativa će iskomplicirati cijelu priču. Sudionici kriptotržišta više neće biti tako slobodni, ali će imati pristup većem broju ulagača povećanjem povjerenja koje će donijeti regulacija”, kazao je Žigman. “Bit će mnogo posla u usklađivanju za one koji se danas bave kriptoimovinom”, najavio je čelnik Hanfe.

Koliko je regulacija u tom svijetu potrebna zorno je u svom izlaganju “Inicijalna ponuda kriptovaluta (ICO) – prilike i tržišta: mogućnosti i rizici”, pokazao Saša Žiković, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva riječkog Ekonomskog fakulteta. Žiković je na početku pojasnio da je ICO inovativni način za održavanje financiranja koji je promoviran od strane tvrtki koje baziraju poslovanje na projektima novih tehnologija. Sektori u kojima su ICO-i najpopularniji su visoka tehnologija, financijske usluge, pametni ugovori, kladionice te burze. “Do danas je kreirano više od 2000 kriptovaluta, ali nisu sve podjednako uspješne”, kazao je Žiković. Tako je 2017. održano 875 ICO-a u kojima je prikupljeno 6,2 milijarde dolara, a već godinu kasnije 1253 javne ponude koje su rezultirale sa 7,8 milijardi dolara.

Iako je sekundarno tržište prilično likvidno na prvi dan trgovanja, podaci pokazuju da je medijan povrata na kriptovalute iz ICO-a oko 25 posto. “Prinos je nizak, a rizici visoki”, istaknuo je Žiković. Pokazao je i podatak da je pola ICO-a održanih 2017. doživjelo neuspjeh do veljače 2018. godine. Veliki je problem i mnoštvo prijevara tijekom ICO-a, a neke procjene govore da je do sada ukradeno oko 600 milijuna eura. Najbolji način za otkrivanje prijevara događa se u realnom vremenu, a ta metoda pokazuje da je 80 posto ICO-a ustvari prijevara ulagača. Žiković je istaknuo i kako provedba revizije (audita) ICO-a ne jamči sigurnost ulagačima, jer se za 30.000 eura od revizorske kuće može dobiti pečat da je sve “čisto”. “ICO je jedan od proizvoda svijeta kriptovaluta. No, prijevare i kriminalne aktivnosti na ovom tržištu treba naglasiti”, kazao je Žiković.