Rast europskih burzovnih indeksa u srijedu ponajviše je zasluga rasta cijena nafte na najvišu razinu u dvije godine.
Na europskim su burzama u srijedu vodeći indeksi tijekom trgovanja bilježili rast deveti dan zaredom, što je najduži pozitivni niz u tri i pol godine. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 13 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši deveti dan zaredom, pa se kretao blizu najviše razine u povijesti.
Pritom je londonski FTSE indeks stagnirao na 7172 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,05 posto, na 15.719 bodova. Pariški CAC ojačao je 0,2 posto, na 6648 bodova.
Na europskim su burzama u srijedu vodeći indeksi tijekom trgovanja bilježili rast deveti dan zaredom, što je najduži pozitivni niz u tri i pol godine. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 13 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši deveti dan zaredom, pa se kretao blizu najviše razine u povijesti.
Pritom je londonski FTSE indeks stagnirao na 7172 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,05 posto, na 15.719 bodova. Pariški CAC ojačao je 0,2 posto, na 6648 bodova.
Rast tih indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena nafte na nove najviše razine u više od dvije godine. Dionice u naftnom i plinskom sektoru poskupile su jučer u prosjeku 0,6 posto.
Europske burze rastu već tjednima, zahvaljujući optimizmu ulagača u vezi oporavka gospodarstava od koronakrize, s obzirom da napreduje cijepljenje protiv COVID-19.
No, posljednjih dana trguje se opreznije jer bi jačanje inflacijskih pritisaka moglo dovesti do zaoštravanja monetarne politike u najvećim svjetskim gospodarstvima prije nego što se očekivalo.
Jučer objavljeni podaci pokazali su da je inflacija u Britaniji u svibnju neočekivano skočila iznad 2 posto, ciljane razine Banke Engleske. Sva pažnja tržišta usmjerila se na čelnike Feda, koji su jučer izvijestili o svojim zaključcima nakon dvodnevne sjednice.
Do zaključenja broja odluka Feda nije bila poznata. No, ulagači su se nadali da će čelnici Feda ostati pri tvrdnjama da je jačanje inflacije privremeno i da će nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku.
No, neki analitičari smatrali su da bi Fed mogao otvoriti raspravu o smanjenju iznosa programa za kupnju obveznica, što bi bio prvi korak prema postupnom zaoštravanju monetarne politike.
Prema anketi Reutersa, analitičari su očekivali da će Fed u kolovozu ili rujnu najaviti strategiju smanjenja programa kupnje obveznica, ali da će stvarno smanjenje kupnji početi provoditi tek početkom iduće godine.
Ulagače su zabrinula i nova izvješća koja su pokazala da je u svibnju ubrzao rast proizvođačkih cijena, a da je potrošnja u trgovini na malo pala više nego što se očekivalo.
“Ulagači su ponešto reagirali na podatke koji pokazuju da se gospodarstvo počinje odvikavati od poticaja, da se rast ponešto usporava, a inflacija jača. Fed je u poziciji da pokaže da se razmišlja o smanjenju poticaja, ali da će do toga proći još dosta vremena”, kaže Ed Moya, analitičar u tvrtki OANDA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu