Bob, koji je do sada bio opjevan samo u južnim krajevima Hrvatske, počinje se širiti na sve više hektara slatinskih polja. Ova je povrtnica, naime, hit na svjetskom tržištu prehrambene industrije, što je dovoljan razlog da danski i hrvatski investitor odluče zajednički u Hrvatskoj podići tvornicu za preradu boba i proizvodnju biljnih proteina, prvu takvu tvornicu u Europi.

Riječ je o posve novoj tehnologiji, a investicija je vrijedna 220 milijuna kuna. Tvornica starta s radom krajem srpnja i prostire se na terenu od 42 hektara nekadašnje propale svinjogojske farme u Novom Senkovcu kraj Slatine.

Iako kontinentalna Hrvatska nema tradiciju ove ratarske kulture, predsjednik Uprave NutriSa Zvonimir Sedlić reći će da je upravo to što je proizvodnja na našim poljima bila zapostavljena sad i prednost, jer su proteinski izolati temelj zdravoj prehrani baziranoj na alternativnim izvorima poput soje i graška, koja postaje sve aktualnija, a naša polja su ekološki čista. Godišnje na globalnoj razini potražnja za biljnim proteinima raste dvoznamenkastim stopama.

U Europi je, primjerice, u zadnje dvije godine porasla za gotovo 50%. A bob je kultura koja se tek otkriva i postaje interesantna. Upravo stoga je, kaže Sedlić, pravi trenutak za ući u tu tržišnu nišu s ogromnim potencijalom, na kojoj se sada zauzima pozicije.

Riječ je o visoko vrijednoj proteinskoj kulturi, koja nema GMO inačicu, a koja se zbog visokog udjela proteina, i do 35 posto, te oko četiri puta više bjelančevina od zobi i ječma, uzgaja se za potrebe stočarstva, no sada sve veću potražnju ima i za ljudsku prehranu, kao zamjena za sojin protein.

“Ideja i vizija o pokretanju proizvodnje biljnog proteina razvila se prije nekoliko godina, a temelji se na činjenici da Hrvatska ima suficit u proizvodnji gotovo svih ratarskih kultura koje izvozimo kao kvalitetnu sirovinu te kojom se opskrbljuje industrija inozemnih tržišta.

Istraživanjem dostupnih tehnologija ostvaren je kontakt s danskom tvrtkom SiccaDania, danas jednom od vodećih kompanija, a koja pruža gotova procesna rješenja u plant-based industriji”, priča Sedlić, dodajući da mu je današnji partner potkraj 2018. predstavili jedinstvenu patentiranu metodu One-In-All-Out tj. proces frakcinacije boba, a koji je razvijen u suradnji SiccaDanie i Sveučilišta u Kopenhagenu.

“Radi se o procesu koji na nježan i ekološki održiv način razdvaja sastojke biljke kao što su protein, škrob te vlakna i pretvara ih u visokokvalitetne proizvode namijenjene prehrambenoj industriji”, pojašnjava Sedlić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Osim boba, koji će biti primarna kultura, u pogonima će se moći prerađivati i krumpir u škrob, čime će se postići maksimaliziranje kapaciteta tvornice.

“Završna faza izgradnje jedinstvene hibridne tvornice za proizvodnju proteina, škroba i vlakana iz kultura boba i krumpira predstavlja polaganje temelja jednoj potpuno novoj industriji, a rezultat je kvalitetne suradnje koju su obilježile hrvatska inovativnost, upornost i danski inženjerski pristup”, ističe Sedlić, kojeg je ovih dana gotovo nemoguće “uloviti”, jer je projekt ušao u finalnu fazu.

U ovom trenutku, u tvornici se odvija završna faza instalacije opreme, zatim slijedi komisioniranje uz probni rad koji će trajati do kraja rujna, kaže on. Paralelno s time NutriS provodi i “regrutiranje”, traži i zapošljava prehrambene tehnologe, operatere, električare, mehatroničare, a u planu je da tvornica u punom kapacitetu zapošljava 60-tak ljudi raspoređenih u tri smjene.

“Svim našim djelatnicima nudimo kvalitetne uvjete rada u visokotehnološkoj industriji”, dodaje Sedlić, napominjući da u NutriS-u vjeruju da upravo nutritivnim, inovativnim i održivim konceptom, koji implementiramo u svaki segment našeg poslovanja, donose revoluciju za budućnost poljoprivrede, u kojoj će upravo bob imati središnju ulogu u plant-based zamjenama za meso, mlijeko, jaja te također i u sportskoj prehrani.

Važnim za svoje pozicije ističe i podatak da, osim što je riječ o jednom od najbrže rastućih tržišta, Europa više od 75% potreba za proteinima pokriva iz uvoza. Proizvodi NutriS-a bit će, dakle, namijenjeni opskrbi dobavnog lanca za tu, jednu od trenutno najbrže rastućih industrija.

Osim za prehrambene proizvode, ova sirovina tražena je i za farmaceutsku industriju. Iako je proizvodnja ove mahunarke na našim kontinentalnim područjima gotovo nepoznata većini naših farmera, ovaj poduzetnik optimist je da će velik broj njih prepoznati potencijal rasta ovog tržišta u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Već prošle godine zahvaljujući njegovom ulagačkom projektu na našim poljima na kontinentu zasađene su u povijesti prve površine, a u taj pothvat ušao je i Siniša Hrgović, ispitujući na svom OPG-u teren i sorte boba, kako bi se utvrdilo koje su najpovoljnije kombinacije koje će dati najbolji odnos prinosa i kvalitete na našem klimatskom području. U istraživanje je inače uključen i osječki agronomski fakultet, a participira još nekoliko poljoprivrednika.

U lanjskoj eksperimentalnoj fazi pod bobom je za NutriS bilo oko 30 hektara, dok je u ovoj godini ta površina udeseterostručena. No, interes poljoprivrednika raste, a već za iduću godinu očekuje se oko 3 tisuće hektara zasađenih bobom.

Za uzgoj ove vrste boba potrebna je velika vlažnost, te se stoga u ovaj zahvat ide i s ulaganjima u navodnjavanje. Potrebna je stabilna sorta, a sam proces, kaže Hrgović, jednak je kao uzgoj soje.

Cijena soje inače je i osnova za utvrđivanje cijene boba, dok je dodatna prednost što je ta kultura ušla u sustav poticaja, pa je mogućnost da bude i profitabilnija od soje već je zagolicala prave ratare, kaže Hrgović.

U međuvremenu, dok se ne “ukorijeni” na slavonskim i vjerojatno međimurskim poljima, budući da je riječ o tvornici velikih kapaciteta, NutriS će sirovinu uvoziti iz drugih zemalja EU u kojima se bob sadi, Francuske, Njemačke i baltičkih zemalja, no intencija je da se sva proizvodnja oslanja na domaćoj sirovini.