Do kraja godine u 27 općina u Srbiji bit će uloženo 200 milijuna eura u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Sredstva za te velike infrastrukturne projekte osigurana su iz kredita Razvojne banke Savjeta Europe u iznosu od 200 milijuna eura, pišu Večernje novosti.

Čistija voda vraćat će se u prirodu u Bačkoj Palanci, Bečeju, Velikom Gradištu, Priboju, Babušnici, Beloj Palanci, Pećincima, Lapovu, Temerinu, Petrovcu na Mlavi, Negotinu, Boljevcu, Dimitrovgradu, Rumi, Novom Kneževcu, Ražnju, Raškoj na Kopaoniku, Osečini, Baču, Gornjem Milanovcu, Novoj Varoši, Knjaževcu, Bajinoj Bašti, Divčibarama i Apatinu.

Iz Ministarstva za zaštitu okoliša kažu da se javljaju i druge lokalne samouprave u kojima se razmatraju mogućnosti za izgradnju pročistača i kanalizacijske mreže.

Treba osigurati zemljište

“Izgradnja pročistača i kanalizacijske mreže radit će se u fazama, ovisno o spremnosti lokalnih samouprava. Za prvu grupu u tijeku je provjera projektno-tehničke i priprema natječajne dokumentacije. Početak izgradnje prvih postrojenja očekujemo ove godine”, kažu iz Ministarstva za zaštitu okoliša.

U sljedećih nekoliko godina država planira takva postrojenja izgraditi u 70 općina i gradova. Stručnjaci tvrde da bi ih u Srbiji trebalo biti najmanje 360, a prema procjenama, za rješavanje pitanja onečišćenja voda trebalo bi najmanje šest milijardi eura.

“Ovo je dobar početak”, smatra Srđan Gajić, iz udruženja Edukacija, ekologija, energetika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Imamo samo pet postrojenja, a i ona sva ne rade. Da bi se ta postrojenja mogla graditi, nužno je da je najmanje 40 posto općine ili grada pokriveno kanalizacijom.

Moguće je da pokrivenost bude manja, ali se isplati ako se priključi i neka industrija. U prvom krugu bi zato trebali biti općine i gradovi koji imaju kanalizaciju”, dodaje Gajić. Brojne lokalne samouprave već imaju spremne projekte, koji prije gradnje moraju proći kontrolu. Potrebno je osigurati zemljište i riješiti druge administrativne prepreke.

U Novoj Varoši kažu da je ovo najvrijedniji projekt u posljednjih nekoliko desetljeća. Općina je osigurala građevinsku dozvolu, a vjeruju da će posao biti gotov za tri do četiri godine.

Traže i preradu mulja

“Bavimo se razvojem turizma, Zlatar je jedna od najljepših planina”, kaže Rade Vasiljević, predsjednik Općine Nova Varoš. Cijena postrojenja ovisi o mnogo čemu.

Šabac je, na primjer, tražio dodatak za preradu mulja, koji će se kasnije koristiti za dobivanje toplinske energije.“Nusproizvod otpadnih voda je mulj. Iz njega se kasnije može dobiti plin, ali i energija, hrana za stoku, humus. Primjena je velika”, objašnjava Srđan Gajić.

Prema njegovim riječima, pojedine lokalne vlasti moraju popraviti projekte za postrojenja koji su napravljeni prije nekoliko godina.

“Prema pravilima EU svako mjesto s više od 2000 stanovnika treba imati svoje postrojenje za preradu otpadnih voda. Posla je mnogo jer 30 godina nije ništa urađeno. Kada ćemo imati više pogona imat ćemo i zaštićene rijeke i jezera, bez fekalne vode”, ističe Srđan Gajić.