Kako se ubrzanim procjepljivanjem u Europi nazire svjetlo na kraju tunela borbe s koronavirusom, u fokus se vraćaju i druge teme u sjeni Covida-19. Među njima za EU velik zalogaj, dosezanje klimatske neutralnosti do 2050. što je ambiciozan i za gospodarstva nekih članica bolan plan.

Transformaciju bi trebao olakšati 17,7 milijardi eura vrijedan Fond za pravednu tranziciju (Just Transition Fund) čije je osnivanje prošlog tjedna dobio zeleno svjetlo Europskog parlamenta. Dio tog novca na raspolaganju je konkretno Istarskoj i Sisavačko-moslavačkoj županiji, jedinima dvjema u Hrvatskoj koje imaju pravo posegnuti prema tom fondu.

Dvije županije ne mogu biti različitije: jedna je među najsiromašnijima, nedavno razrušena i potresima, druga među najbogatijima, no zajedničko im je da emitiraju najviše stakleničkih plinova.

U Sisku zbog kemijske i rafinerijske industrije, a u Istri na konto proizvodnje električne energije (iz ugljena u Plominu koji stvara 6% ukupne energije u zemlji) te industrije cementa. Izazov dekarbonizacije, smanjenja emisije stakleničkih plinova, posebice je u tome što te industrije zapošljavaju velik broj ljudi.

Prema podacima Europske komisije, rošade koje sisačku rafineriju iz prerade sirove nafte usmjeravaju u održivije alternative pogodit će oko 7% stanovništva županije.

“Ugljično intenzivna lokalna industrija podcrtava razmjere izazova dekarbonizacije koja zahtijeva preorijentaciju dugoročnih investicija prema inovativnim, klimatski neutralnim tehnologijama koje će zapošljvati lokalnu radnu snagu. Preliminarna procjena shodnim smatra da se Fond za pravednu tranziciju usmjeri na intervencije u tim regijama”, ističe se u investicijskom pregledu Fonda u razdoblju od 2021. do 2027. koji se odnosi na Hrvatsku.

Rafinerija Sisak ide prema preradi sirove nafte u održivije alternative/N. Ćutuk/PIXSELL

Premda više nego dvostruko skromniji od prvog prijedloga, Fond za koji je 615 europarlamentaraca diglo ruku prošli tjedan, subvencionirat će zelenu tranziciju regija koje u ovom trenutku ovise o ugljenu i fosilnim gorivima te ublažiti negativne ekonomske efekte zelene tranzicije.

Sredstva su to za prekvalifikaciju radnika, pomoć pri traženju novog zaposlenja, transformaciju postojećih postrojenja u industriji fosilnih goriva, održivu mobilnost, ali i gradnju, primjerice, staračkih domova. Lepeza je široka pa se novcem mogu podupirati mikro tvrtke, poduzetnički inkubatori, sveučilišta i javne istraživačke institucije, ulaganja u nove energetske tehnologije i energetsku učinkovitost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ono za što se ne mogu koristiti jest subvencioniranje gubitaša. Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ) priopćio je da prijelaz na zelene i održivije tehnologije predstavlja priliku za razvoj europskog gospodarstva, ali i velik trošak koji utječe na globalnu konkurentnost domaćih poduzetnika.

Poručio je da će za tim sredstvima moći posegnuti “tvrtke kao što je kutinska Petrokemija kako bi postigle zadanu ekološku razinu i povećale konkurentnost, ali i da će lokalna vlast imati na raspolaganju sredstva da se direktno pomogne građanima koji žive u energetskom siromaštvu”.

Prijedlog je podržao i Tonino Picula (SDP) posebno naglasivši zadovoljstvo usvojenim amandmanima za pomoć otocima i regijama te pozvao članice za odrede dovoljno sredstava za pravednu tranziciju otoka.

Trošak velik, alternativa skuplja

Sam fond (koji će članicama dodjeljivati bespovratna sredstva) dio je šireg okvira Mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021.-2027. godine mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim regijama.

Mehanizam čine još dva stupa; InvestEU shema koja će podupirati privatne investicije koje doprinose regijama s odobrenim prijelaznim planom te novog instrumenta Europske investicijske banke za kreditiranje u javnom sektoru. Sufinanciranje novcem EU limitirano je na najviše 85 posto za slabije razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za one razvijenije.

Aktualna Komisija na čelu s Ursulom von der Leyen stavila je Zelenim planom fokus na klimu nadajući da se će se njime poboljšati dobrobit i zdravlje građana (i budućih generacija) jer će rezultirati čišćim okolišem, reciklirajućom ambalažom i smanjenom količinom otpada, zdravijom hranom uz manju upotrebu pesticida, boljim alternativnim rješenjima u javnom prijevozu i dostupnijim punionicama električnih automobila, energetski obnovljenim objektima, zdravijom hranom…

Lepeza je široka pa se novcem mogu podupirati mikro tvrtke, …/BORIS ŠČITAR/VEČERNJI LIST/PIXSELL

Argument je da će troškovi tranzicije biti veliki, no računica pokazuje da je alternativa skuplja. Danas već 400 tisuća ljudi prerano umire od raka zbog lošeg zraka, a 90 tisuća smrti uzrokuju godišnje toplinski valovi.

Poraste li temperatura za 5 Celzijevih stupnjeva, pred vratima Europe naći će se novih 600 tisuća izbjeglica. U slučaju rasta prosječne globalne temperature za 3 stupnja negativni učinci na gospodarstvo dosegnuli 190 milijardi eura, a hrana bi do 2050. mogla biti skuplja za petinu nego što je danas.

Do 50 milijuna ljudi svake godine moralo bi napustiti domove zbog opasnosti od riječnih poplava, dok bi troškovi povezani viškom smrtnosti povezanih s vrućinom mogli premašiti 40 milijardi eura godišnje, izračunala je EK.

Ima turizam kao sigurnu mrežu

Plan ulaganja za Zeleni plan predviđa mobiliziranje najmanje jednog bilijuna eura u deset godina kroz sredstava iz EU i nacionalnih proračuna, javnih i privatnih ulaganja, mjera za olakšavanje i poticanje zelenih ulaganja (privatnih i javnih), privlačnih uvjeta investiranja te tehničke pomoći za izbor održivih projekata.

Pritom je 25 posto svih sredstava EU namijenjeno za djelovanje na području klime, 30 posto programa InvestEU te poticanje zelenih ulaganja uz potporu Europske investicijske banke.

Dok Istra ima propulzivni turizam, takvu sigurnosnu mrežu nema Sisačko-moslavačka županija koja je 2015. brojala oko 158 tisuća ljudi, no mnogi su otad odselili, a oko četvrtine stanovnika je nezaposleno. Nakon potresa budućnost tog kraja ovisi o revitalizaciji, a dio rješenja mogao bi se pronaći u široko postavljenim kriterijima Fonda za pravednu tranziciju.