Rekordna godina za hrvatski vojni izvoz bila je 2016. s gotovo 1,7 milijardi kuna izvoza, dvostruko više nego lani.
Izvozno-uvozna vojna statistika idućih će se godina bitno izmijeniti, jer je nakon jučerašnje sjednice Vijeća za obranu jasno da će Vlada idući tjedan donijeti konačnu odluku o nabavci borbene eskadrile.
Ta će odluka prije svega promijeniti sadašnji odnos u kojemu Hrvatska izvozi više oružja i ostale vojne robe i usluga nego što uveze.
Izvozno-uvozna vojna statistika idućih će se godina bitno izmijeniti, jer je nakon jučerašnje sjednice Vijeća za obranu jasno da će Vlada idući tjedan donijeti konačnu odluku o nabavci borbene eskadrile.
Ta će odluka prije svega promijeniti sadašnji odnos u kojemu Hrvatska izvozi više oružja i ostale vojne robe i usluga nego što uveze.
Lani je, prema izvješću koje je jučer ministar gospodarstva Tomislav Ćorić podnio Vladi, hrvatski vojni izvoz u 2020. bio ukupno vrijedan 835 milijuna kuna, a uvoz je iznosio nešto manje od 129 milijuna.
Izvješće ne daje detaljan pregled izvoznika, vrste roba i usluga, no najveći dio u izvozu odnosi se na HS Produkt, karlovačkog proizvođača oružja koji standardno čini većinu izvoza, a slijede Šestan-Busch koji proizvodi kacige, Dok-ing koji prodaje svoje samohodne strojeve za razminiranje, te riječki Viktor Lenac koji je angažiran na remontu brodova američke 6. flote.
Prošla je godina, inače, osjetno bolja nego 2019., koja je za vojnu industriju bila jedna od najlošijih, u kojoj je izvoz bio 493 milijuna kuna. Rekordna godina za hrvatski vojni izvoz bila je 2016. s gotovo 1,7 milijardi kuna izvoza, dvostruko više nego lani.
Taj se visoki rezultat povezivao s pojavom stavke prodaje neperspektivnog oružja i streljiva preostalog još iz rata, a izvezeno je u Jordan i Saudijsku Arabiju. Taj izvoz bio je vrijedan stotinjak milijuna dolara.
Zaključi li Vlada ugovor o nabavci francuskih Rafalea, prvi avioni počeli bi stizati 2024., otkada će, ovisno o ugovorenim uvjetima, uvoz vojnog sektora vjerojatno imati skok, po 100 milijuna eura godišnje.
No, uslijedi li vojno povezivanje Hrvatske i Francuske, koja je nakon odlaska Velike Britanije vojno najmoćnija članica EU, opravdana su očekivanja i da će se za hrvatsku vojnu industriju naći dodatan prostor.
Budući da su i naši proizvođači, kao i instituti i fakulteti, zainteresirani što je osnovan Europski obrambeni fond, koji će u početku biti težak 5 do 7 milijardi eura idućih godina, jasno je i zašto sve više hrvatskih proizvođača želi otvoriti nišu vojne proizvodnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu