Šećerane u Srbiji imaju značajan izvozni potencijal na susjedna tržišta, a za očuvanje proizvodnje i uspješno tržišno nadmetanja ključno je povećanje produktivnosti, navodi se u sektorskoj analizi stanja konkurentnosti na tržištima šećerne repe i šećera u Srbiji koju je pripremila Komisija za zaštitu konkurentnosti (KZK).

“Ključno je da šećerane u izmijenjenim prilikama na tržištu šećera u Europi povećaju svoju produktivnost, kako bi uspješno konkurirale europskim i svjetskim proizvođačima”, navodi KZK u zaključku analize razdoblja od 2017. do 2019. godine.

KZK ističe da je nužno održati barem trenutačnu proizvodnju i spriječiti trend gašenja šećerana u Srbiji.

Navodi se da su 2019. bile aktivne samo četiri šećerane. Godine 2000. bilo je 15 šećerana koje su mogle proizvesti do 700.000 tona šećera. Kao trend, u analizi se ističe da je u zemljama Europske unije za nešto više od 10 godina ugašeno više od 80 šećerana.

Smanjen uzgoj repe

U razdoblju od 2017. do 2019. godine na tržištu proizvodnje šećerne repe smanjenje su zasijane površine i proizvodnja repe sa 2,5 milijuna tona na 2,3 milijuna tona, dok su prinosi povećani sa 46,7 na 54,2 tone po hektaru.

EU je 2017. godine liberalizirala svoje tržište za šećer od šećerne trske pa je i u EU zemljama smanjena površina pod repom.

U Srbiji su otkupljivači šećerne repe Sunoko grupa, dio MK grupe Miodraga Kostića, koja ima šećerane u Kovačici, Pećincima, Vrbasu i Senti, i Hellenic Sugar, sa šećeranama u Crvenki i Žablju. Količine koje su otkupili pale su sa 2,1 milijun tona u 2017. na 1,1 milijun tona u 2019. godini.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Budući da Sunoko preradi 70 do 80 posto repe, a Hellenic Sugar 20 do 30 posto, KZK navodi da tržište proizvodnje šećera u Srbiji ima visok stupanj koncentarcije i da je po strukturi duopol.

KZK navodi da je u razdoblju od tri analizirane godine proizvodnja šećera u Srbiji prepolovljena, sa 500.000 tona u 2017. godini na 250.000 tona u 2019. godini.

Uvoz šećera u Srbiju je zanemariv zbog zaštite kroz kvote i prelevmane, dok je prosječna godišnja potrošnja 250.000 tona, i u padu je.

Velike zalihe u skladištima

Značajne količine šećera iz Srbije izvoze se u EU i zemlje Cefte, jer u Mađarskoj, Bugarskoj, BiH, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nema šećerana. Blizinu Srbije tim tržištima KZK ocjenjuje kao komparativnu prednost.

Bescarinski izvoz srpskog šećera u EU bio je ograničen kvotom od 181.000 tona godišnje, dok za izvoz u zemlje Cefte nema ograničenja. Zaštita od uvoznog šećera ostvarena je prelevmanima od 12 dinara (0,09 eura) po kilogramu za robu s tržišta EU i 16 dinara (0,1 euro) za zemlje izvan Unije.

U analizi se navodi i da šećerane kao glavni razlog većih veleprodajnih cijena u Srbiji od izvoznih za EU i Ceftu navode postojanje velikih zaliha šećera iz razdoblja prije 2017., kada je bila i veća proizvodnja. KZK navodi da je analizom utvrđeno kako su maloprodajne cijene šećera u susjedstvu veće nego u Srbiji, te da se ne može govoriti o negativnim učincima stanja na veleprodajnom tržištu na maloprodajno tržište šećera.

KZK očekuje da će u sljedećem razdoblju konkurentski pritisak doći i od uvoza šećera iz EU i Rusije.  Državni poticaji po hektaru šećerne repe u 2019. godini iznosili su ukupno 5200 dinara (oko 32,7 eura), a KZK navodi da su u zemljama EU i do deset puta veći.