Vijesti iz svijeta govore o sve većoj nestašici drva, jer proizvodnja bazirana na toj sirovini ne prestaje rasti, a to je i jedna od industrijskih djelatnosti kojoj se na globalnoj razini i unatoč koronakrizi najavljuju dobri rezultati u narednom petogodišnjem razdoblju. U nastojanju da se pojača pozicije našim proizvođačima, koji su u toj branši izvozno orijentirani i godišnje na stranim tržištima ostvare više od milijardu eura prihoda, država im namjerava pružiti dodatne informacije, te organizirati Trgovinske misije na tržištima na kojima stručnjaci procjenjuju da ima najviše potencijala za njihov jači izvozni prodor.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo je na konzultacije radnu varijantu globalne tržišne analize i procjena potencijala drvne industrije proizvođačima iz tog sektora, koja je izrađena u okviru projekta “Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti”, koju su za Ministarstvo pripremili vanjski suradnici, riječka tvrtka Sensum i zagrebački AC Plus.

Trenutni izvoz drvnog sektora usmjeren je prvenstveno na europska tržišta, gdje je u posljednjih pet godina najviše i rastao promet naših proizvođača. Hrvatska najviše izvozi na tržište Italije, Austrije, i Slovenije.

Među 10 najvećih tržišta naše drvne industrije samo je Egipat neeuropsko, ali je i to, kako se konstatira u dokumentu od nešto više od stotinu stranica, rezultat izvoza drva kao sirovine. No, najveći neiskorišten potencijal hrvatski izvoznici imaju upravo na najvažnijim tržištima, pri čemu najveći iskorak u odnosu na sadašnje ostvarenje je moguć u Austriji i Sloveniji, te Njemačkoj.

Analiza je pokazala da je za drvoprerađivače i proizvođače namještaja najvrjedniji procijenjeni potencijal izvoza na tržištu Italije (145,4 milijuna USD), zatim Austrije (117,5 milijuna USD), Slovenije (116 milijuna USD), slijede ih Njemačka (86,5 milijuna USD), Kina (84,5 milijuna USD), Egipat (54,5 milijuna USD), Bosna i Hercegovina (50,6 milijuna USD), Srbija (28,5 milijuna USD) te SAD (27,6 milijuna USD). Upravo SAD, koji je globalno vodeći proizvođač, ali i uvoznik, u analizi se preporučuje ubaciti na “izvoznu mapu”, kao i Kinu.

U pregledu tržišta na kojima postoji prostor za snažniji ulazak je posebno izdvojena Njemačka, koja je i u EU najveći proizvođač i distribucijsko središte namještaja i proizvoda od drva. Iako se Njemačku doživljava kao izvoznog lidera, pokazuje se da ujedno niti jedna druga država eurozone ne uvozi više namještaja i proizvoda od drva od Njemačke. Analiza pokazuje da oko dvije trećine cjelokupnog namještaja koji se prodaje u Njemačkoj dolazi od stranih proizvođača.

Njemačka kao ‘magnet’

Na tom tržištu snažan je pokretač potražnje intenzivirana stambena izgradnja koja traje posljednjih nekoliko godina, a ono što dodatno obilježava su različita tržišta namještaja, koji zbog načina života sve više favorizira modularne jedinice, raste broj kupaca koji traže kvalitetan dizajn po premium cijenama, a namještaj iz održivih izvora, od prirodnih i recikliranih sirovina, i dalje je glavni trend i prodaje se po 40% višim cijenama, navodi se u analizi Ministarstva gospodarstva. O potencijalu govori i podatak da je u prošloj godini Njemačka uvezla drva i proizvoda od drva u vrijednosti većoj od 8,5 milijardi USD, a namještaja u vrijednosti od oko 12 milijardi USD. Analitičari izdvajaju posebice prostor za jači prodor, s obzirom na potražnju na njemačkom tržištu, za pokućstvo za blagovaonice i dnevni boravak, te dijelova pokućstva, koje već izvozimo.

INOVACIJA

Rješenje koje koristi zvuk za smanjenje boli i tjeskobe kod pacijenata

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

U slučaju Austrije autori navode kako je to relativno malo tržište namještaja koje svoju potražnju zadovoljava uvoznim proizvodima uglavnom proizvedenih u drugim europskim zemljama, posebno iz Njemačke. No, austrijska potrošnja namještaja po stanovniku jedna je od najvećih u Europi i tu nalaze osnova za preporuku jačeg fokusiranja na to tržište. U Sloveniji, kojoj je 60 posto teritorija prekriveno šumom, drvna industrija je razvijena, godišnje se uveze oko milijardu USD proizvoda, dok slovenski proizvođači izvezu 1,5 milijardi USD. Hrvatski proizvođači, prema analizi strukture tržišta i potražnje, u Sloveniji bi imali prostora za poboljšanje upravo na proizvodima koje najviše i izvoze, a to su hrastovo i bukvino drvo obrađeno po dužini debljine veće od 6mm, a među ostalim izvozni potencijal za montažne zgrade procjenjuje se na gotovo 7 milijuna USD. Preporuka studije je i da prostora za bolji izvozni rezultat treba tražiti i na drugim europskim tržištima na kojima vlada velika potražnja, a na kojima se naši proizvođači nisu značajnije otisnuli, poput Češke, Mađarske, ili Belgije u kojoj je značajna potražnja za luksuznim namještajem. Za dodatan iskorak, neovisno o većim troškovima prijevoza, preporuka su i dva velika tržišta, SAD-a, te Kine, koje bilježi sve veći rast u svim segmentima proizvoda.

Za drvni sektor koji u ukupnim prihodima prerađivačke industrije sudjeluje s oko 7%, utvrđeno je da je i prije korone krvna slika bila slaba, jer je likvidnost drvoprerađivača vrlo niska, a obilježavaju je i mala ulaganja u istraživanje i razvoj. Zanemariva ulaganja i niska likvidnost opterećuju i razvoj i proizvodnje namještaja, a ukupna zaduženost umjereno je visoka za cijelu drvnu industriju.

Stanje u sektoru

Među najvećim tvrtkama drvne industrije, kako konstatiraju analitičari, ističe se ne tako stabilno poslovanje s obzirom na smanjenje prihoda od prodaje u inozemstvu kod velikog broja, a neke bilježe i poslovni gubitak u 2019., dakle prije korone. Snimanje stanja pokazuje i trend smanjenja izvoza koji je primjetan većinom u industriji namještaja, kao i da poduzetnici smanjuju razinu bruto investicija u dugotrajnu imovinu.

Analiza je došla i do zaključka da je neophodno razvijanje poticajnih i strateških mjera koji bi trendove preokrenuli u korist visoke finalizacije i dodane vrijednosti u drvnoj industriji, a posebice stoga što je najveća uvozna potražnja globalnog tržišta upravo u visoko finaliziranim proizvodima, a čemu naš drvni sektor još nije dovoljno prilagođen. Uz sredstva EU fondova, potporu za snažniji izlazak proizvođača na strana tržišta predviđa se pomoći i održavanjem trgovinskih misija, a već do ljeta predviđa se održavanje jedne u nekoj od zemalja istaknutoj u skupni onih s najvećim izvoznim potencijalom za proizvođače.