Na događaju su sudjelovali brojni poduzetnici, menadžeri, profesori, ali i ostali građani koji žele svijetlu budućnost hrvatskom poduzetništvu.

„Iznimno mi je zadovoljstvo što je HUP partner ovoga projekta. U HUP-u smatramo da je važno da Hrvatska bude dobro mjesto za investiranje, stvaranje i zapošljavanje. Hrvatska je i danas sjajno mjesto za život – imamo lijepu zemlju i pametne ljude, a cilj nam je učiniti ju i sjajnim mjestom za poslovanje.“ kazao je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Pliva Hrvatska na početku svog obraćanja.

Između ostalog, istaknuo je da iako se nalazimo u razdoblju velike krize, da se ne damo obeshrabriti jer je kriza uvijek prilika. „Najuspješnije kompanije danas stvorene su u zadnjih 20 godina – Ali Baba, Google, Amazon – oni su promijenili svijet u kojem živimo i to na bolje. Želim i vas danas motivirati na promišljanje o razvoju poduzetništva, a HUP će vam u tome biti aktivan partner i nadamo se da ćete prepoznati prilike koje nam nudi današnji svijet, tehnologija i koje se pružaju kroz projekt Digitalni učenički inkubator o kojem danas govorimo. Ako i ne možete nešto učiniti sami – pokušajte pronaći partnere i nemojte posustati zbog činjenice da krećete ispočetka, mnoge najuspješnije kompanije krenule su upravo tako, iz vlastite garaže jer na kraju dana najvažnija je kvalitetna i inovativna ideja. Nadam se da će Hrvatska uskoro postati mjesto u kojem će se razvijati brojni „jednorozi“ i uspješne poduzetničke ideje.“

Goran Vlašić iz Instituta za inovacije istaknuo je važnost propitkivanja postojećeg statusa quo i kontinuiranog treniranja vlastitog mozga kako bismo razvijali vlastite kreativne i inovacijske potencijale i stvarali vrijednost: „Dugi niz godina vjerovalo se u pretpostavku da su svi ljudi rođenjem kreativni, a da obrazovni sustav ubija kreativnost odnosno umanjuje kreativni potencijal djece. Pokazalo se kako je ta pretpostavka netočna jer bi u tom slučaju djeca bez ikakvog obrazovanja bila najkreativnija i s najviše potencijala – naravno, to nije slučaj. Čovjek je rođenjem znatiželjan, a ne kreativan. Ukoliko želimo trenirati i razvijati kreativnosti moramo kontrirati urođenoj nekreativnosti čovjeka zato što je ljudski mozak optimizacijski mehanizam koji je tu da nas održi na životu, a ne da kreativno i strateški promišlja.“

Prof. Vlašić se dotaknuo i ključnih razloga propadanja najvećih kompanija svijeta: „Činjenica je da ćemo vrlo teško nabrojati petnaest kompanija starijih od 150 godina u cijelome svijetu. Razlog je nešto što zovemo prokletstvo uspjeha i naša lijenost mozga. Što smo uspješniji u tome što radimo, što smo veći i značajniji igrač, to ćemo sve teže propitkivati postojeće stanje i razmišljati o potencijalnim disrupcijama i novim logikama poslovanja koje nas mogu uništiti. Naš mozak je lijen, ne želi promišljati, zadovoljan je statusom quo i koristi analogije kako bi donio najlogičnije i optimalne poslovne odluke. Ukoliko se ne izbacujemo iz takvih perspektiva kontinurano, ograničavamo vlastiti potencijal za opstankom ali mogućnošću stvaranja vrijednosti kroz inovacije.“

O važnosti i utjecaju digitalizacije na poslovanje kompanija govorio je Ivan Gabrić iz A1 Hrvatska: „U svojoj karijeri sudjelovao sam u evoluciji digitalnih procesa. Svi se trudimo doprinijeti njihovom ubrzanju, no činjenica je da ih je, doduše prisilno, pandemija akcelerirala i napravila više od zadnjih dvadesetak godina rada i milijarde kuna ulaganja u digitalnu transformaciju. U tim procesima najbolje su se snašli oni koji su na digitalnom bazirali svoje osnovno poslovanje poput Amazona, Facebooka, Ubera.

Gospodin Gabrić je istaknuo da prema istraživanjima 65% djece koje upisuju osnovnu školu će raditi neke od poslova budućnosti za koje im trebaju digitalne vještine: „Danas već imamo dobro plaćene dizajnere virtualne stvarnosti i e-sport natjecatelje, zanimanja koja nisu postojala prije deset godina. U A1 Hrvatska pokrenuli smo Digitalnu akademiju kako bismo razvijali vlastite talente i stručnjake koji nisu bili dostupni na tržištu rada. Digitalizacija nam je pomogla u optimizaciji procesa, lakše i brže poslujemo i tako može pomoći i vama. Vjerujem da će uskoro puna implementacija 5G tehnologije i razvoj IoT-a dodatno ubrzati ove procese i doprinijeti digitalnoj transformaciji društva.“

Kristina Ercegović iz Zaokreta govorila je važnosti strasti i vizije na putu poduzetništva: „Strast je kažu ključni sastojak za uspjeh u poduzetništvu. Ona vatra koja se vidi i koja nam gori u očima. Ono za čime izgaramo. Ono kad radimo ono što volimo. Ono što bismo radili i bez da nam plate – ma iskreno i ono što bismo mi nekom drugom platili samo da to možemo raditi.“

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Govorila je i o tome kako nije nužno da svi budemo poduzetnici, ali možemo razmišljati poduzetnički i stvarati vrijednost gdje god išli: „Istina je i da ne možemo i ne moramo svi biti poduzetnici, ali svi možemo i moramo razmišljati poduzetnički. Razmišljati poduzetnički znači ne kukati, ne žaliti se i ne izigravati žrtvu, razmišljati poduzetnički znači uvijek preuzimati odgovornost i poduzimati akciju. Razmišljati poduzetnički znači – uvijek i iznova u svakoj situaciji sebe pitati – što mogu sada napraviti, kako mogu doprinijeti, što mogu dati.“

Hrvoje Balen iz Algebre dotaknuo se što zapravo donosi poduzetništvo: „Svaki dan imam priliku i obavezu intenzivno promišljati što će organizacija strateški raditi u idućih godinu dana, pet ili deset. To je svojevrsno prokletstvo, a ujedno i blagoslov koji ti daje poduzetništvo. Algebru smo osnovali u skladu s motom da svatko mora pronaći ono što voli raditi i u tome postati izvrstan, a u protekle 23 godine smo pomogli više od 120.000 pojedinaca da pronađu svoju digitalnu budućnost.“

Osim toga, govorio je o ključnim znanjima i vještinama koje su nužne za razvoj poduzetnika budućnosti: „Što se tiče poduzetništva kao takvog, u njemu je jedna od važnijih, mada ne i najvažnija, sposobnost sagledavanja budućnosti uz predviđanje strateških koraka djelovanja. Genijalci poput Nikole Tesle, vidjeli su što će budućnost trebati i bili su vizionari, no nedostajao im je detalj poduzetničkog promišljanja u razvoju svojih ideja. Elon Musk i Steve Jobs su za razliku od njih uspjeli jer su inovacije znali prilagoditi današnjim očekivanjima i stvoriti nove potrebe. Ono što dijeli uspješne od neuspješnih je prepoznavanje trenutnih i budućih potreba kupaca kroz marketinške aspekte – nije uvijek ono što kupac misli da mu treba ono što mu zaista buduće, digitalno vrijeme donosi. U tom smislu odlična je i vrlo primjenjiva izjava Henrya Forda: ‘Da sam pitao svoje kupce što im treba, vjerojatno bi mi rekli ‘bržeg konja’. U poduzetničkom svijetu, iznimno je važno izgraditi znanje iz specifičnog područja s kojim se želite baviti – bilo da je to strojarstvo, računarstvo, dizajn, biotehnologija ili netko drugo područje djelovanja. Na drugom mjestu dolaze horizontalne vještine poput rješavanja složenih problema, kreativnosti, analitike, vođenja ljudi i primjene naprednih tehnologija. Ono što razlikuje poduzetnike od drugih ljudi je i ‘can do’ pristup, tj. iznalaženje rješenja umjesto traženja svih potencijalnih prepreka i odustajanja. Na visokom mjestu vještina poduzetnika treba biti i naučiti kako učiti jer će se naša budućnost razvijati sve brže, eksponencijalno, na što se moramo naviknuti i biti spremni prilagođavati se tome kroz cjeloživotno učenje, rast i razvoj. Digitalno doba ogromna je prilika za vlastiti poduzetnički pothvat i nemojte se bojati iskoristiti te prilike jer imate puno više šansi za uspjeh nego bilo koja generacija prije vas.“

Na samom kraju Ognjen Bagatin iz medijske platforme Poduzetnik se fokusirao na važnost umrežavanja i dijeljenja uspješnih priča te kako svatko od nas može doprinijeti izgradnji boljeg ekosustava budućnosti: „Projektom Digitalni učenički inkubator želimo mladim ljudima dati priliku za uspjeh i učenje, biti njihov kompas, karta i smjernica k njihovom putu prema uspjehu. Društvena klima nažalost ne potiče na rad na sebi, učenje i izvrsnost i baš zato su nam potrebni poduzetnici koji mogu uskočiti i preuzeti odgovornost na sebe za taj korak i staviti te ideje u fokus. Zbog toga je odlično da su danas mladi ljudi mogli čuti savjete i preporuke nekih od najboljih poduzetnika u našoj zemlji koji ih mogu potaknuti na daljnji rast i razvoj svojih ideja. Najviše mlade moramo naučiti osobnom liderstvu i tome da mogu što god mogu sanjati i zamisliti, te da preuzmu odgovornost za svoj život i ne traže isprike, već da traže prilike. Oni koji sanjaju velike snove obično ih i ostvare. Moramo slaviti tuđi uspjeh, a napustiti zavist i jal. Kada slavimo tuđi uspjeh, pored poštovanja i počasti tuđem znanju i trudu, mi sebi govorimo da je takav uspjeh moguć i za nas, te kada slavimo tuđi uspjeh mi sebe pripremamo za svoj. Želimo ovim projektom mladima dati novu nadu koja je jača od straha kojeg su nam usadili mnogi u našem odrastanju i učinite poduzetnike liderima našeg društva.“

Povod ove konferencije bio je Digitalni učenički inkubator – projekt koji je okupio više od 1800 učenika i učitelja iz više od 160 škola iz svih krajeva Hrvatske, a koji žele razvijati vlastite kreativne potencijale i poduzetničke projekte. Upravo za takav profil djece i mladih organizatori žele pripremiti bolji poduzetnički ekosustav i omogućiti im sva potrebna znanja i resurse kako bi se razvili u kreativce, inovatore i poduzetnike budućnosti.

Svoj doprinos za izgradnju tog ekosustava možete dati i vi kroz donacije putem platforme croinvest.eu, a gdje sva prikupljena sredstva idu za nagrade najkreativnijim školama u Hrvatskoj.

Donacije se prikupljaju do 20. svibnja 2021. kada će biti održana i dodjela nagrada najboljim školama.

Više informacija pronađite na: https://digitalniinkubator.eu/