Hrvatska narodna banka u 2020. imala je oko 266 milijuna kuna dobiti, gotovo 3,5 puta manje nego godinu ranije. Prema propisima o središnjoj banci, HNB je proračunu proslijedio injekciju ‘tešku’ 212,8 milijuna kuna, a 53,2 milijuna rasporedio u opće pričuve.

Usporedbe radi, prošle godine u proračun je uplaćeno 117,4 milijuna kuna, dok je u 2019. transfer izostao nakon negativnog rezultata ostvarenog u 2018. Iz izvješća o poslovanju iščitava se da je lani banka ostvarila 591,7 milijuna kuna neto kamatnog prihoda, gotovo 88 milijuna kuna odnosno 17,4 posto manje.

Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 34,4 milijuna kuna ili 11 posto. Prihodi od poslovanja iznosili 703,3 milijuna kuna što je na godišnjoj razini 48 posto manje.

Troškovi poslovanja HNB-a lani su porasli šest posto dosegnuvši iznos od 419,5 milijuna kuna. S približavanjem uvođenja eura raste i obim poslova pa je broj zaposlenih povećan za gotovo petinu pa je središnja banka prosječno imala 690 zaposlenih, a ukupni troškovi za zaposlenike iznosili su 203 milijuna kuna.

Pod kišobranom HNB-a od početka srpnja 2020. nalazi se u potpunosti Hrvatski novčarski zavod koji je nadležan za proizvodnju kovanog novca (ne i novčanica), medalja od zlata i ostalih plemenitih kovina, prigodnog optjecajnog novca.

Zavod je u prošloj godini ostvario 78,6 milijuna kuna ukupnih prihoda, a dobit se gotovo udvostručila na 10,1 milijun kuna.