Državna potrošnja lani je porasla za 12,1 posto, na 1,7 bilijuna eura.
Njemački proračunski deficit u pandemijskoj 2020. godini dosegnuo je 189,2 milijarde eura i najviši je od ponovnog ujedinjenja Njemačke, a odgovara 5,7 posto vrijednosti tamošnjeg gospodarstva, pokazuju u srijedu objavljeni podaci statističkog ureda. Pandemija je u Njemačkoj odnijela više od 77.000 života i devastirala je najveće europsko gospodarstvo.
Međutim, ono se ipak pokazalo otpornijim no što se očekivalo, dijelom zahvaljujući kontinuirano snažnoj potražnji iz Kine, podsjeća Reuters.
Njemački proračunski deficit u pandemijskoj 2020. godini dosegnuo je 189,2 milijarde eura i najviši je od ponovnog ujedinjenja Njemačke, a odgovara 5,7 posto vrijednosti tamošnjeg gospodarstva, pokazuju u srijedu objavljeni podaci statističkog ureda. Pandemija je u Njemačkoj odnijela više od 77.000 života i devastirala je najveće europsko gospodarstvo.
Međutim, ono se ipak pokazalo otpornijim no što se očekivalo, dijelom zahvaljujući kontinuirano snažnoj potražnji iz Kine, podsjeća Reuters.
Državna potrošnja lani je porasla za 12,1 posto, na 1,7 bilijuna eura, budući da je država poduzela drastične mjere kako bi ublažila posljedice višemjesečnog zatvaranja gospodarstva. Prihodi od poreza smanjeni su pak 3,5 posto, na 1,5 bilijuna eura, pokazuju podaci njemačkog statističkog ureda.
Izračuni pokazuju da je proračunski manjak u 2020. godini iznosio 189,2 milijarde eura, što prema Destatisovim podacima odgovara 5,7 posto BDP-a. Krajem veljače statistički ured procijenio je manjak na 139,6 milijardi eura, što je odgovaralo 4,2 posto BDP-a.
Država će nastaviti s velikom potrošnjom, a njemački ministar financija Olaf Scholz prošlog je mjeseca obećao da će učiniti sve što je potrebno kako bi gospodarstvo izašlo iz krize izazvane koronavirusom.
Njemačka se bori s trećim valom pandemije i brojne tvrtke, uključujući kafiće, restorane i kino-dvorane, trebale bi ostati zatvorene barem do kraja ovog mjeseca, podsjeća Reuters.
Institut za ekonomska istraživanja Ifo u srijedu je objavio da se broj ljudi na skraćenom radnom vremenu ipak smanjio u ožujku zahvaljujući industriji koju podupire robustan izvoz.
U ožujku je tako u državnom programu subvencioniranja plaća za skraćeno radno vrijeme bilo 2,7 milijuna radnika, 200.000 manje nego u veljači, procijenili su u Ifo-u.
Na početku pandemije vlada je kroz program čiji je cilj očuvanje radnih mjesta subvencionirala plaće rekordnih oko šest milijuna radnika, podsjeća Reuters.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu