U Federaciji BIH ostaje na snazi odluka Federalne vlade da marža na hranu u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od 6 posto, a u maloprodaji od 8 posto na nabavnu cijenu.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH zatražilo je u ponedjeljak na sastanku sa Zlatanom Vujanovićem, ministrom trgovine Federacije BiH, da se ta odluka promijeni, piše Radio Slobodna Europa.

“Dogovoreno je da maksimalna visina marže bude prihvatljiva za trgovce, a broj proizvoda koji je utvrđen odlukom da se smanji“, rekao je Vujanović, te naveo da za to suglasnost treba dati vlada Federacije BiH. Sjednica vlade zakazana je za četvrtak, a ona je odluku o visini marže donijela 2. travnja u povodu poskupljenja osnovnih namirnica, kao što su brašno, šećer i ulje.

“Ova obveza odnosi se na sve vrste brašna i kruha, peciva i druge pekarske proizvode od brašna žitarica, kvasac, mlijeko i mliječne proizvode, jaja i proizvode od jaja, šećer, čaj, začine, sol i brojne druge namirnice“, navedeno je u priopćenju vlade FBiH.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) tvrdi da je za njih odluka “neustavna i nezakonita”, te da će pokrenuti sudske postupke kako bi je poništili.

Inspektori u kontroli

“Donesena odluka neće biti provedena u znak poštovanja prema kupcima, jer bi njezino provođenje nesumnjivo dovelo do nestašice značajnog broja proizvoda u trgovinama, gašenja većeg broja radnih mjesta i zatvaranja trgovina“, navode poslodavci iz Federacije BiH.

Oni dodaju da rast cijena na tržištu nije rezultat povećanja trgovačkih marži, već isključivo globalnog rasta cijena sirovina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Cijena tone pšenice prije pandemije iznosila je od 150 do 170 eura, dok je danas značajno veća te iznosi od 220 do 240 eura po toni“, navodi se u priopćenju Udruženja poslodavaca FBiH.

Vlada FBiH može donijeti mjere neposredne kontrole cijena, prema Zakonu o kontroli cijena, no prije toga mora poduzeti mjere ekonomske politike.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je na sjednici 30. ožujka zaključak kojim je zadužio vladu FBiH da hitno donese odluku kojom će propisati utvrđivanje marže za osnovne namirnice i naftne derivate.

Tržišno-turistički inspektori Kantona Sarajevo u ponedjeljak 5. travnja počeli su kontrolirati kretanje cijena na tržištu, u skladu s odredbama vlade Federacije BiH, potvrđeno je iz Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Inspektori provjeravaju primjenjuju li se propisane marže. Predmetom inspekcijskih kontrola bit će i primjena odluke kojom je za naftne derivate utvrđena maksimalna visina marže od 0,03 eura po litri, a trgovinama na malo od 0,125 eura po litri derivata.

“Cijene kod nas stalno rastu, svaki dan su drukčije, ako ništa onda barem za pet ili deset feninga. Skuplje je sada ulje, brašno, šećer, benzin i još mnogo toga. Ja sam u mirovini, a supruga još radi i jedva sastavljamo kraj s krajem“, kaže Mirsad iz Sarajeva.

Marin Bago, iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara, smatra da je odluka vlade Federacije BiH problematična iz više razloga. On podsjeća da, ako se uvode mjere u jednom dijelu države, one neće dati učinke, jer ne postoji mogućnost utjecaja na drugi dio BiH, odnosno Republiku Srpsku.

Očekuju najtežu recesiju

“Kratkoročne mjere ne mogu napraviti ništa. Bosna i Hercegovina je propustila donijeti Strategiju razvoja poljoprivrede i sada se uvozi 80 posto hrane, što znači da nema kontrole nad njezinom cijenom.

To su pogreške institucija BiH koje se nisu ozbiljno bavile prehranom svog stanovništva i sada je to došlo na naplatu. Jedna prosječna plaća ide na hranu, što je daleko više nego u europskim zemljama“, kaže Bago.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u odnosu na kraj 2020. godine, za osnovne namirnice građani moraju izdvojiti gotovo 100 eura više. Tim namirnicama cijena je porasla između šest i 15 posto.

Iz Zavoda za statistiku Federacije BiH navode da je prosječna plaća u tom BiH entitetu za studeni 2020. godine iznosila oko 480 eura, što ne pokriva niti 50 posto potrošačke košarice.

Prema podacima Udruženja sindikata Republike Srpske, u siječnju je potrošačka košarica iznosila oko 980 eura.

Svjetska banka je 22. listopada 2020. godine ocijenila da će Bosnu i Hercegovinu zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Projecirano je smanjenje realnog BDP-a za 3,2 posto zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz susjednih zemalja, kao i političke neizvjesnosti.